Atom

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Atom
align center
Klasifikacija
Najmanji dio hemijskog elementa
Osobine
Masa: atomska masa
Elektronski naboj: 0 C
Promjer: 10pm do 1_E-10_m|100pm

Atom je osnovna gradivna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama oko jezgre. Jezgra čini 99.98% mase atoma. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).

Prve ideje o atomu su dali grčki filozofi Leukip i njegov učenik Demokrit u 4. i 5. st. p. n. e. Oni su govorili da je svijet građen od beskonačnog broja nevidljivih i nedjeljivih čestica- atoma (atomos- nedjeljiv). Govorili su da su atomi vječni i da se razlikuju po obliku, težini, tvrdoći i veličini. Takođe, tvrdili su da se atomi kreću u praznom prostoru, pravolinijski- odozgo prema dole. Teži se brže kreću, sustižu lakše, grupišu i tako grade sve stvari. Demokrit je tvrdio da su prava svojstva atoma: oblik, veličina, težina, pokret i tvrdoća. Sekundarna svojstva su: boje, mirisi i okusi.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
Hemija portal
Odjeljak isključivo posvećen hemiji
Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: