Deuterij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Deuterij
bezokvira
bezokvira
Općenito
Druga imenaTeški vodik, teški hidrogen
Maseni broj2
SimbolH ili D
Broj neutrona1
Broj protona1
Podaci o nuklidu
Zastupljenost0,0156% (na Zemlji)
Vrijeme poluraspadastabilan
Atomska masa2,01410178 u
Spin1+
Višak energije13.135,720±0,001 keV
Energija vezivanja2.224,52±0,20 keV

Deuterij, poznat i kao teški vodik, je stabilni neradioaktivni izotop vodika kod kojeg se atomsko jezgro sastoji od protona i neutrona, za razliku od najčešće prisutnog izotopa vodika kojem se jezgro sastoji od samog protona. Atomska masa mu je 2,104 u.

Hemijski simbol deuterija je 2H ali se koristi i simbol D mada deuterij sam za sebe nije hemijski element. Hemijski se ponaša identično vodiku uz izraziti izotopski efekt. Dva izotopa se mogu razlikovati pomoću masene spektrometrije zbog ogromne razlike u atomskoj masi i nuklearne magnetne rezonancije zbog ogromne razlike u rezonantnim frekvencijama. Zbog izotopskog efekta i fizičke osobine spojevi deuterija mogu značajno da se razlikuju od vodikovih analoga; naprimjer, D2O, teška voda je viskoznija od H2O i ima znatno višu tačku topljenja. Atomsko jezgro deuterija naziva se deuteron, ima spin +1 pa je, prema tome, bozon.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Deuterij je posebno koristan u protonskoj nuklearnoj magnetnoj rezonanciji. Da bi se izbjeglo preklapanje signala iz uzorka sa signalom iz rastvarača, većina NMR rastvarača je perdeuterisana, dakle, sav vodik je zamenjen deuterijem.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]