Zagreb

	Zagreb
	Grad
	Trg bana Jelačića
	Grb
	Grb
	Službeni naziv: Grad Zagreb
Država	Hrvatska
Županija	Grad Zagreb
Koordinate	45°49′S 15°59′I / 45.817, 15.983
Najviša tačka
- Nadmorska visina	122 m.i.m.
Površina	162.22 km²
Stanovništvo
- Naselje	792.875 (2011)
Gustoća
- Naselje	1.237 /km²
Gradonačelnik	Milan Bandić
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	10000
Pozivni broj	(+385) 01
	Web stranica: Grad Zagreb

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Idi na: navigacija, traži

Koordinate: 45°49′S 15°59′I / 45.817, 15.983

Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. 1994. godine Zagreb je proslavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.

[uredi] Historija

U pisanim se izvorima spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je osobito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607., i prvu štampariju, 1664., a grad dobija i univerzitet, 1669. Prve novine na hrvatskome jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862., nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. vijeka Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a potkraj 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se aerodrom Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

[uredi] Geografija

Zagreb se nalazi u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i Novog Zagreba (izgrađen poslije II. svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskog državnog sabora, hrvatskog Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na križanju cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Evrope. Industrija obuhvaća hemijsku, prehrambenu i mašinograđevnu industriju.