Zagreb
| Zagreb | ||
| Grad | ||
|
||
| Službeni naziv: Grad Zagreb | ||
| Država | ||
|---|---|---|
| Županija | Grad Zagreb | |
| Koordinate | ||
| Najviša tačka | ||
| - Nadmorska visina | 122 m.i.m. | |
| Površina | 162.22 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Naselje | 790.017[1] (2011) | |
| Gustoća | ||
| - Naselje | 1.237 /km² | |
| Gradonačelnik | Milan Bandić | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 10000 | |
| Pozivni broj | (+385) 01 | |
| Web stranica: Grad Zagreb | ||
Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. 1994. godine Zagreb je proslavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.
Sadržaj |
Historija [uredi]
U pisanim se izvorima spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je osobito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607., i prvu štampariju, 1664., a grad dobija i univerzitet, 1669. Prve novine na hrvatskome jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862., nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.
Krajem 19. vijeka Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a potkraj 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se aerodrom Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.
Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
Geografija [uredi]
Zagreb se nalazi u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i Novog Zagreba (izgrađen poslije II. svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskog državnog sabora, hrvatskog Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na križanju cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Evrope. Industrija obuhvaća hemijsku, prehrambenu i mašinograđevnu industriju.
Klima [uredi]
Stara jezgra grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija.
Obrazovanje [uredi]
Univerzitet [uredi]
Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište), je drugi najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.
Na Sveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.
Naučne institucije [uredi]
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut Ruđer Bošković, društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.
Srednje škole i gimnazije [uredi]
U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
Galerija [uredi]
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Reference [uredi]
| Commons: Zagreb |
|
|||||||
|
|||||