Zagreb
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Zagreb | |||
Trg bana Jelačića |
|||
| Grb | Položaj | ||
|---|---|---|---|
|
|||
| Osnovne informacije | |||
| Država: | |||
| Županija: | Grad Zagreb | ||
| Stanovništvo: | 779.145 popis (2001) | ||
| Stanovništvo: | 784.900 procjena (2007) | ||
| Površina: | 641,29 km² | ||
| Gustoća: | 1.215 stanovnika na km² | ||
| Nadmorska visina: | 122 n.m. | ||
| Pozivni broj: | 01 | ||
| Poštanski broj: | 10 000 | ||
| Administracija (Stanje: 2000) | |||
| Vrsta naselja: | Grad | ||
| Načelnik: | Milan Bandić (SDP) | ||
| Web stranica: | |||
Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. 1994. godine Zagreb je slavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.
Zagreb se smjestio u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. U pisanim se izvorima spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je osobito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom je prigodom Bela ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička ovisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607., i prvu štampariju, 1664., a grad dobija i univerzitet, 1669. Prve novine na hrvatskome jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862., nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.
Potkraj 19. vijeka Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a potkraj 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se aerodrom Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.
Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnome trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
Stara jezgra grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1 000 000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskoga državnog sabora, hrvatskog Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnome, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvaća područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku.
Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i Novog Zagreba (izgrađen poslije II. svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima.
Smješten na križanju cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Evrope. Industrija obuhvaća hemijsku, prehrambenu i strojograđevnu industriju.
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Galerija
[uredi] Vanjski linkovi
| Commons: Zagreb |
Amsterdam • Andorra la Vella • Ankara • Atina • Baku • Beč • Beograd • Berlin • Bern • Bratislava • Brisel • Budimpešta • Bukurešt • Den Haag • Dublin • Erevan • Helsinki • Kijev • Kišinjev • Kopenhagen • Lisabon • London • Luxembourg • Ljubljana • Madrid • Minsk • Monako • Moskva • Nikozija • Nuuk • Oslo • Pariz • Podgorica • Prag • Priština • Reykjavík • Riga • Rim • San Marino • Sarajevo • Skoplje • Sofija • Štokholm • Talin • Tbilisi • Tirana • Vaduz • Valletta • Varšava • Vatikan • Vilnius • Zagreb
Bjelovarsko-bilogorska | Brodsko-posavska | Dubrovačko-neretvanska | Istarska | Karlovačka | Koprivničko-križevačka | Krapinsko-zagorska | Ličko-senjska | Međimurska | Osječko-baranjska | Požeško-slavonska | Primorsko-goranska | Sisačko-moslavačka | Splitsko-dalmatinska | Šibensko-kninska | Varaždinska | Virovitičko-podravska | Vukovarsko-srijemska | Zadarska | Grad Zagreb | Zagrebačka
