Zagreb

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Idi na: navigacija, traži

Zagreb

Trg bana Jelačića

Grb

Položaj

Osnovne informacije

779.145 popis (2001)

Stanovništvo:

784.900 procjena (2007)

Površina:

641,29 km²

Gustoća:

1.215 stanovnika na km²

Nadmorska visina:

122 n.m.

Pozivni broj:

01

Poštanski broj:

10 000

Administracija (Stanje: 2000)

Vrsta naselja:

Grad

Načelnik:

Milan Bandić (SDP)

Web stranica:

www.zagreb.hr

Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. 1994. godine Zagreb je slavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.

Zagreb se smjestio u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. U pisanim se izvorima spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je osobito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom je prigodom Bela ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička ovisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607., i prvu štampariju, 1664., a grad dobija i univerzitet, 1669. Prve novine na hrvatskome jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862., nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Potkraj 19. vijeka Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a potkraj 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se aerodrom Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnome trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Stara jezgra grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1 000 000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskoga državnog sabora, hrvatskog Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnome, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvaća područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku.

Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i Novog Zagreba (izgrađen poslije II. svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima.

Smješten na križanju cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Evrope. Industrija obuhvaća hemijsku, prehrambenu i strojograđevnu industriju.