Zagreb

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 45°49′S 15°59′I / 45.817, 15.983
Zagreb
Grad
Zg.jpg
Flag of Zagreb.svg
Zastava
Coat of arms of Zagreb.svg
Grb
Službeni naziv: Grad Zagreb
Država  Hrvatska
Županija Grad Zagreb
Koordinate 45°49′S 15°59′I / 45.817, 15.983
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 122 m.i.m.
Površina 162.22 km2
Stanovništvo
 - Naselje 790.017[1] (2011)
Gustoća
 - Naselje 1.237 /km2 
Gradonačelnik Milan Bandić
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 10000
Pozivni broj (+385) 01
Croatia location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: Grad Zagreb
karta Grada Zagreba

Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. 1994. godine Zagreb je proslavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.

Historija[uredi | uredi izvor]

U pisanim se izvorima spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je osobito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607., i prvu štampariju, 1664., a grad dobija i univerzitet, 1669. Prve novine na hrvatskome jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862., nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. vijeka Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a potkraj 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se aerodrom Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zagreb se nalazi u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i Novog Zagreba (izgrađen poslije II. svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskog državnog sabora, hrvatskog Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na križanju cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Evrope. Industrija obuhvaća hemijsku, prehrambenu i mašinograđevnu industriju.

Klima[uredi | uredi izvor]

Stara jezgra grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Univerzitet[uredi | uredi izvor]

Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište), je drugi najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Na Sveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Naučne institucije[uredi | uredi izvor]

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut Ruđer Bošković, društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije[uredi | uredi izvor]

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Zagreb

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Zagreb