Gornji Markuševec

Koordinate: 45°52′59″N 16°01′00″E / 45.88306°N 16.01667°E / 45.88306; 16.01667
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gornji Markuševec
bivše naselje
Markuševec, rimokatolička crkva "Sv. Šimun i Juda Tadej"
Markuševec, rimokatolička crkva "Sv. Šimun i Juda Tadej"
Gornji Markuševec nalazi se u Hrvatska
Gornji Markuševec
Gornji Markuševec
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°52′59″N 16°01′00″E / 45.88306°N 16.01667°E / 45.88306; 16.01667
Država Hrvatska
Županija Grad Zagreb
Najveća nadmorska visina286 m
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj10000 Zagreb
Pozivni broj(+385) 10
Markuševec, kapelica Majke Božje Anđeoske; u pozadini župna crkva

Gornji Markuševec je bivše naseljeno mjesto u sastavu grada Zagreba, Republika Hrvatska.

Opis[uredi | uredi izvor]

Gornji Markuševec je zagrebačko sjeveroistočno podsljemensko naselje, smješteno na jugoistočnim obroncima Medvednice, u okviru gradske četvrti Podsljeme. Zajedno sa bivšim naseljem Donji Markuševec preraslo je u jedinstveno urbano prigradsko susjedstvo i mjesni odbor imena Markuševec. U mjestu se nalazi župna crkva Sv. Šimuna i Jude Tadeja, gradsko groblje Markuševec, osnovna škola i dječji vrtić. Nedaleko od naselja nalazi se i spomen-područje Dotrščina, stratište nevinih žrtava iz perioda Drugog svjetskog rata. Naselje je sa gradom povezano autobuskim linijama "ZET"-a 233 (Mihaljevec–Markuševec) i 205 (Dubrava–Markuševec–Bidrovec).

Historija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu užeg područja grada Zagreba. Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948., a zatim je 1952. ukinuto i priključeno naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je u naseljenom mjestu Zagreb po dijelovima naselja: Brežovanica, Desni Gradešćak, Gradeljnjak, Krsišće, Levi Gradešćak, Liješće, Mrzljak, Rauhova Lugarnica, Šelendići i Vumelje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948.
653 812 898 994 1.140 1.311 1.255 1.501 836

Napomena: Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948. Od 1857. do 1931. iskazivano je naselje Markuševec (do 1900. iskazivano pod imenom Markuševec (Sveti Šimun)), za koje su podaci sadržani u naselju Gornji Markuševec. Od 1948. bivše naselje Markuševec podijeljeno je na dva nova naselja: Donji Markuševec i Gornji Markuševec. Već u 1952. oba naselja su ukinuta i priključena naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je po dijelovima naselja: Brežovanica, Desni Gradešćak, Gradeljnjak, Krsišće, Levi Gradešćak, Liješće, Mrzljak, Rauhova Lugarnica, Šelendići i Vumelje. Podaci su sadržani u naselju Zagreb. Vidi napomenu pod Zagreb.

Tabela: Stanovništvo po popisima, prema dijelovima naselja

Dio naselja 1953 1961 1971
Brežovanica 79 96 84
Desni Gradešćak 15 45 39
Gradeljnjak 35 77 67
Krsišće 134 159 81
Levi Gradešćak 49 31 15
Liješće 217 215 167
Mrzljak 115 133 154
Rauhova Lugarnica 6 2 -
Šelendići 43 67 90
Vumelje 140 132 117
ukupno 833 957 814

Napomena: Svi navedeni dijelovi naselja iskazuju se od 1953.

Austro-Ugarska[uredi | uredi izvor]

U austro-ugarskom periodu Markuševec je bio sjedište istoimene porezne općine, koja je obuhvatala naselja: Bačun, Bidrovec, Čučerski Vidovec, Deščevec, Dubrava Markuševečka, Markuševec, Markuševečki Popovec, Štefanovec i Trnava.

Teritorijalna organizacija i pripadnost naselja[uredi | uredi izvor]

Markuševec
Godina popisa Država / Zemlja krune Sv. Stjepana Županija Kotar Upravna općina Porezna općina
1880 Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija Zagreb Zagreb Sesvete u Maksimiru Markuševec
1890 Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija Zagreb Zagreb Sesvete u Maksimiru Markuševec
1900 Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija Zagreb Zagreb Sesvete Markuševec
1910 Austro-Ugarska, Kraljevina Ugarska / Hrvatska i Slavonija Zagreb Zagreb Šestine Markuševec

Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Markuševec (Sveti Šimun).

Jezička i vjerska struktura stanovništva[uredi | uredi izvor]

Tabela: Stanovništvo po popisima, prema maternjem jeziku

Kultura i sport[uredi | uredi izvor]

U naselju djeluju KUD "Prigorec", tamburaški sastav "Gazde" i drugi, nogometni klub "Prigorje", šahovski, biciklistički i drugi sportski klubovi.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Gornji Markuševec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.