Donji Markuševec

Koordinate: 45°52′59″N 16°01′00″E / 45.88306°N 16.01667°E / 45.88306; 16.01667
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Donji Markuševec
bivše naselje
Markuševec, rimokatolička crkva "Sv. Šimun i Juda Tadej"
Markuševec, rimokatolička crkva "Sv. Šimun i Juda Tadej"
Donji Markuševec nalazi se u Hrvatska
Donji Markuševec
Donji Markuševec
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°52′59″N 16°01′00″E / 45.88306°N 16.01667°E / 45.88306; 16.01667
Država Hrvatska
Županija Grad Zagreb
Najveća nadmorska visina286 m
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj10000 Zagreb
Pozivni broj(+385) 10
Markuševec, kapelica Majke Božje Anđeoske; u pozadini župna crkva

Donji Markuševec je bivše naseljeno mjesto u sastavu grada Zagreba, Republika Hrvatska.

Opis[uredi | uredi izvor]

Donji Markuševec je zagrebačko sjeveroistočno podsljemensko naselje, smješteno na jugoistočnim obroncima Medvednice, u okviru gradske četvrti Podsljeme. Zajedno sa bivšim naseljem Gornji Markuševec preraslo je u jedinstveno urbano prigradsko susjedstvo i mjesni odbor imena Markuševec. U mjestu se nalazi župna crkva Sv. Šimuna i Jude Tadeja, gradsko groblje Markuševec, osnovna škola i dječji vrtić. Nedaleko od naselja nalazi se i spomen-područje Dotrščina, stratište nevinih žrtava iz perioda Drugog svjetskog rata. Naselje je sa gradom povezano autobuskim linijama "ZET"-a 233 (Mihaljevec–Markuševec) i 205 (Dubrava–Markuševec–Bidrovec).

Historija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu užeg područja grada Zagreba. Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948., a zatim je 1952. ukinuto i priključeno naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je u naseljenom mjestu Zagreb po dijelovima naselja: Bibekov Breg, Bjeljevina, Borovina–Petrovići, Cesta, Grabljak, Klinovec–Kravarčani, Mikulašov Breg, Rijeznica, Skuzini i Utovec.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1948.
780

Napomena: Kao samostalno naselje iskazuje se samo u 1948. Od 1857. do 1931. iskazivano je naselje Markuševec (do 1900. iskazivano pod imenom Markuševec (Sveti Šimun)), za koje su podaci sadržani u naselju Gornji Markuševec. Od 1948. bivše naselje Markuševec podijeljeno je na dva nova naselja: Donji Markuševec i Gornji Markuševec. Već u 1952. oba naselja su ukinuta i priključena naselju Zagreb. U popisnom periodu od 1953. do 1971. iskazivano je po dijelovima naselja: Bibekov Breg, Bjeljevina, Borovina–Petrovići, Cesta, Grabljak, Klinovec–Kravarčani, Mikulašov Breg, Rijeznica, Skuzini i Utovec. Podaci su sadržani u naselju Zagreb. Vidi napomenu pod Zagreb.

Tabela: Stanovništvo po popisima, prema dijelovima naselja

Dio naselja 1953 1961 1971
Bibekov Breg 33 70 49
Bjeljevina 16 15 23
Borovina–Petrovići 55 54 59
Cesta 297 406 687
Grabljak 8 9 10
Klinovec–Kravarčani 113 131 169
Mikulašov Breg 57 34 33
Rijeznica 181 198 185
Skuzini 11 10 9
Utovec 99 129 129
ukupno 870 1.056 1.353

Napomena: Svi navedeni dijelovi naselja iskazuju se od 1953.

Austro-Ugarska[uredi | uredi izvor]

Za historiju naselja u austro-ugarskom periodu pogledati pod Gornji Markuševec.

Kultura i sport[uredi | uredi izvor]

U naselju djeluju KUD "Prigorec", tamburaški sastav "Gazde" i drugi, nogometni klub "Prigorje", šahovski, biciklistički i drugi sportski klubovi.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Donji Markuševec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.