Koprivničko-križevačka županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koprivničko-križevačka županija
Zastava Koprivničko-križevačkog Grb Koprivničko-križevačkog
(Zastava) (Grb)
Koprivničko-križevačka županija
Sjedište županije Koprivnica
Površina 1 746 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
124 467
71/km2;
Premijer Darko Koren
karta Koprivničko-križevačke županije

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske

Historija[uredi | uredi izvor]

"Križevački župan" se spominje 1193. godine što ukazuje da je tada postojala tzv. "Križevačka županija". Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je "Komarnička županija" - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao "veliki župan". Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No, "Križevačka županija" kao takve više ne postoji. Moderni Križevački kanton utemeljen je 1759. - njegovo središte postaje grad Križevci, a 1886. je sjedinjen s Bjelovarskim u Bjelovarsko-križevačka županija (sjedište je bilo Bjelovar) koji je opet postojao do 1922. Godine 1993. osnovan je Koprivničko-križevački kanton- sjedište grad Koprivnica na tradiciji starog Križevačkog kantona (ali i Komarničkog kantona). Prvi "župan" Koprivničko-križevačke županije je bio: Ivan Stančer (1993. - 1997.), drugi Nikola Gregur (1997. - 2001.), a treći Josip Friščić (2001. do danas).

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 3 grada i 21 općinu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine kanton je imao 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je privrednih i društvenih procesa u posljednjih pola vijeka. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesti je kanton po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio kantona čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica i Đurđevac.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevački kanton spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Kantona sastoji se od pet mikroregionalnih cijelina:

  • Podravski poljoprivredni bazen (Podravina)
  • Prekodravlje
  • Istočni i sjeveroistočni dio (Bilogora)
  • Kalničko područje (Kalnik)
  • Kalničko-prigorski dio kantona

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane privrede kantona su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Putujući od Zagreba prema Koprivnici, nailazi se Obrež i Kalničke klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, i kompleks dvoraca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Najvažnije destinacije kantona su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, historijsko središte Križevaca, prehrambeni muzej "Podravka" – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik Kalnika, stari grad Kalnik i Mali Kalnik.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Na području Koprivničko-križevačke županije ima jedanaest zaštićenih dijelova prirode, koji zauzimaju površinu od cca 5550 ha.

  • Posebni rezervati :
    • geografsko-botanički: Đurđevački pijesci
    • botanički: Mali Kalnik
    • ornitološki: Veliki Pažut
    • šumski: Crni Jarci, Dugačko Brdo
  • Park šuma: Župetnica
  • Zaštićeni krajolici:
    • Čambina
    • Kalnik
  • Spomenik prirode:
    • Sedam stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš
  • Spomenici parkovne arhitrkture:
    • Park kraj Osnovne škole ˝Vladimir Nazor˝, Križevci
    • Park kraj poljoprivredne škole u Križevcima

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: