Požeško-slavonska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Požeško-slavonska županija
Zastava Požeško-slavonskog Grb Požeško-slavonskog
(Zastava) (Grb)
Požeško-slavonska županija
Sjedište županije Požega
Površina 1.845 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
85 831
46/km2;
Premijer Marijan Aladrović (HDZ)
karta Požeško-slavonske županije

Požeško-slavonska županija u Hrvatskoj.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

Nakon izvanrednih lokalnih izbora 2006. godine, na vlast u županiju dolazi SDP, na čelu s premijerom Zdravkom Ronkom. Premijer je ujedno i predsjednik 13-ero člane kantonalne vlade.

Županijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijela područne (regionalne) samouprave Požeško-slavonske županije koje donosi akte u okviru djelokruga Kantona kao jedinice područne (regionalne) samouprave te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Predsjednik županijske skupštine je mr. sc. Rastislav Navratil.


Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljen na 5 gradova i 5 općina.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. kanton je imao 85.831 stanovnika (1.9 % ukupnog stanovništva Hrvatske). Prosječna gustoča naseljenosti je bila 46 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 88.7 %, Srbi 6.5 %, Italijani 0.9 %, Mađari 0.9 % i drugi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Požeška kotlina okružena je Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom. Posebno je zanimljiv sjeverni planinski masiv Papuk, koji svojim grebenima i vrhovima od istočne Tromeđe (713 m) iznad Kutjeva preko glavnog vrha Papuka (953 m) sve do zapadnog Petrovog vrha (615 m) kraj Daruvara štiti kotlinu od sjevernih vjetrova, te čini na južnim padinama klimu blažom nego u samoj Požeškoj kotlini.

Slavonsko gorje nastalo je tektonskim poremećajima, nabiranjem tla i formiranjem gorskih sklopova sastavljenih od granita, gnajsa, kristaličnih škriljevaca i eruptivnog kamenja. U podnožju tih masiva došlo je do pojave termalnih voda. Posebno su zanimljiva izvorišta tople vode u predjelu Velike. Kasnije erozije tla oborinskim i tekućim vodama formirale su u tom masivu brojne usjeke i vododerine, što je pridonijelo bogatstvu reljefa kao i raznolikosti samog terena. Reljefno gledano brdoviti predio Slavonije unatoč svojoj kompaktnosti omogućio je izgradnju dobrih komunikacija sjeverne Podravske nizine s Požeškom dolinom kao i južnom Panonijom.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Županija se trenutno nalazi u finansijskim problemima. Nakon promijene vlasti u županiji 2006. novi premijer Ronko je proglasio bankrot za koji krivi bivšu vlast i premijera Antu Bagarića (HDZ).

Kultura[uredi | uredi izvor]

Sport[uredi | uredi izvor]

NK "Kamen" Vetovo, nogometni klub iz sela Vetova, takmiči se u 1. ŽNL. [1]

Udruge[uredi | uredi izvor]

Izviđači[uredi | uredi izvor]

  • Odred izviđača "Pakra" Pakrac
  • Savez izviđača hrvatske (SIH)*[2], Izviđačka regija istok povjereništvo

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: