Splitsko-dalmatinska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Splitsko-dalmatinska županija
[[Slika:|200px|Zastava Splitsko-dalmatinskog]] [[Slika:|100px|Grb Splitsko-dalmatinskog]]
(Zastava) (Grb)
Splitsko-dalmatinska županija
Sjedište županije Split
Površina 4.534 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
463.676
102/km²;
Premijer Ante Sanader


Splitsko-dalmatinska županija je u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 kvadratnih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.

Sadržaj

Historija [uredi]

Od početka naseljavanja balkanskog poluostrva ova područja su bila pogodna mjesta za život, što su i ljudi shvatili. Tokom vijekova vlast se stalno mjenjala, pa su ovdje vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država, i srednjovjekovne Bosne, Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Osmansko Carstvo, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, a bila je dio Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je sada dio nezavisne Republike Hrvatske.

Županijska uprava [uredi]

Županijska skupština ima 51 predstavnika, i to prema strankama:

Administrativna podjela [uredi]

Županija je podijeljen na 16 gradova i 39 općina.

Stanovništvo [uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3%, Srbi 1.2%, Albanci 0.2%, Bošnjaci 0.2%, Slovenci 0.2% i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni gradovi su Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na ostrvima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru, Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.

Geografija [uredi]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te ostrva. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županija sa ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađen autoput Split-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodni aerodrom Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na ostrvu Braču.

Privreda [uredi]

Najvažnija prviredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Kultura [uredi]

Znamenitosti [uredi]

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog perioda, baroka, prahistorije, gotike i romantike.

Vanjski linkovi [uredi]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: