Splitsko-dalmatinska županija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Splitsko-dalmatinska županija
Zastava
Službeni grb Splitsko-dalmatinska županija
Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država Hrvatska
SjedišteSplit
Vlada
 • ŽupanZlatko Ževrnja
Površina
 • Ukupno4.534 km2
Stanovništvo (2021.)
 • Ukupno423.407
 • Gustoća93,38 /km2

Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 kvadratnih kilometara, a 2021. je imala 423.407 stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od početka naseljavanja balkanskog poluostrva ova područja su bila pogodna mjesta za život, što su i ljudi shvatili. Tokom vijekova vlast se stalno mjenjala, pa su ovdje vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država , i srednjovjekovne Bosne, Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Osmansko Carstvo, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, a bila je dio Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je sada dio nezavisne Republike Hrvatske.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

  • Gradovi:
Grad Grb Površina
(km2)
Br. stanovnika Naselja
Hvar 75,50 3.979
Imotski 73,25 9.153
Kaštela 57,67 37.794
Komiža 48,00 1.394
Makarska 28,00 13.301
Omiš 266,20 14.139
Sinj 181,00 23.452
Solin 18,37 24.862
Split 79,33 160.577
Stari Grad 52,59 2.772
Supetar 30,00 4.325
Trilj 267,00 8.182
Trogir 39,10 12.393
Vis 52,00 1.918
Vrgorac 284,00 5.698
Vrlika 243,00 1.728
  • Općine:
Općina Grb Površina
(km2)
Br. stanovnika Naselja
Baška Voda 19,00 2.590
Bol 23,00 1.678
Brela 27,00 1.626
Cista Provo 98,00 1.799
Dicmo 68,00 2.805
Dugi Rat 10,80 6.876
Dugopolje 63,50 3.742
Gradac 49,00 2.401
Hrvace 210,00 3.144
Jelsa 146,28 3.501
Klis 176,10 5.226
Lećevica 87,66 495
Lokvičići 31,11 667
Lovreć 105,25 1.402
Marina 108,80 4.273
Milna 35,00 931
Muć 210,80 3.465
Nerežišća 79,00 878
Okrug 9,80 2.995
Otok 95,00 4.998
Podbablje 41,76 4.035
Podgora 79,95 2.233
Podstrana 11,52 10.403
Postira 47,00 1.538
Prgomet 77,23 498
Primorski Dolac 31,23 686 Primorski Dolac
Proložac 85,60 3.112
Pučišća 106,00 1.926
Runovići 60,21 1.968
Seget 77,90 4.511
Selca 53,00 1.613
Sućuraj 44,65 426
Sutivan 22,00 936 Sutivan
Šestanovac 88,90 1.669
Šolta 58,98 1.975
Tučepi 16,00 1.819 Tučepi
Zadvarje 13,40 289
Zagvozd 124,09 957
Zmijavci 13,82 1.654 Zmijavci

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
164.242 182.405 195.741 222.030 249.867 268.187 274.522 292.321 296.840 314.933 339.686 389.277 436.680 474.019 463.676 454.798 423.407
Starosna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te ostrva. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županija sa ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađen autoput Split-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodni aerodrom Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na ostrvu Braču.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnija prviredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

Županijska skupština ima 51 predstavnika.

Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije
16
11
5
4
4
3
2
2
2
1
1
16 11 
Od ukupno 51 mandata na pojedine partije otpada:
      HDZ: 16
      SDP: 11
      HSLS: 5
      HSS: 4
      HČSP: 4
      HDRS: 3
      HNS: 2
      HIP: 2
      HKDU: 2
      HDD: 1
      SHP: 1

Kultura[uredi | uredi izvor]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog perioda, baroka, prahistorije, gotike i romantike.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]