Gotika
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika. |
Gotika je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tokom 13. i 14. vijeka. Javlja se u Francuskoj još sredinom 12. vijeka gdje se reflektira prvenstveno u sakralnoj arhitekturi.
Sadržaj |
Opšte karakteristike umjetnosti gotike [uredi]
Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor slikarima nadolazeće renesanse. Isprva stil francuskih katedrala, gotika se do kraja 14. vijeka razvila u mnogo svjetovniji umjetnički smjer poznat pod nazivom međunarodni stil ili internacionalna gotika. Ovaj se stil nastavio do kasnog 15. vijeka kad ga je zamijenila renesansa.
Vremensko trajanje gotike razlikuje se u u određenim područjima, na primjer dok se u Italiji već od 14. vijeka javljaju ideje humanizma i individualizma svojstvenih ranoj renesansi počevši od Petrarke, u Engleskoj gotika traje i do 17. vijeka. U Španiji se gotika isprepliće s maurskom umjetnošću.
Osim u arhitekturi, gotička umjetnost najprisutnija je u skulpturi, vitrajima, freskama, štafelajnom slikarstvu i u iluminiranim rukopisima.
Gotičku umjetnost karakterizira velika narativnost, kroz sve vidove umjetnosti "priča se priča", bilo da se radi o vjerskim motivima ili o svjetovnijoj tematici. Religijski prizori često su uključivali i prizore iz prirode, poput alegorija, prikaza mjeseci, zodijakalnih znakova, sezonskih poljoprivrednih radova i sličnoga.
Svjetovna umjetnost jačala je pod utjecajem razvoja gradova, trgovine i ekonomije, što je omogućilo bogatijem sloju da naručuje izradu zavjetnih skulptura ili iluminiranih rukopisa. Razvoj književnosti također je utjecao na nove svjetovne motive u likovnoj umjetnosti. Novoosnovani cehovi okupljali su i evidentirali umjetnike koji su bili smatrani vještim zanatlijama, zahvaljujući čemu danas znamo imena brojnih gotičkih majstora.
Arhitektura [uredi]
Prvim građevinama gotike smatraju se pariška crkva Saint Denis, koju je oko 1140. godine dao izgraditi opat Suger, a zatim katedrala u Chartresu. Zapadni portal Chatresa uokviren je skulpturama burgundskih majstora, koje su ujedno označile razdoblje zrele ili klasične gotike u harmoničnom spajanju arhitekture i skulpture.
Ranija romanička crkvena arhitektura bila je obilježena širokim plohama, zbijenošću i masivnošću. Nasuprot tome, gotička arhitektura teži visini, prozračnim formama i "nedokučivom prostoru". Arhitektonski elementi poput rebrastog križnog svoda, prelomljenih lukova i snažnih kontrafora, naglašavaju visinu građevina. Važnu ulogu u gotičkom prostoru imaju visoku prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću.
Graditelji gotičkih katedrala također koriste bogatstvo obojene svjetlosti putem vitraja, čime crkveni prostor gubi težinu i postaje transcendentalan.
Rana gotika obuhvaća razdoblje 12. i početka 13. vijeka a obilježena je jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na romaničku tradiciju. U zreloj gotici dolazi do postupne dominacije skulpture u odnosu prema arhitekturi.
Kasna gotika od 14. vijeka nadalje, donosi gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije. Obilježena je pretrpanošću ukrasima, pojavljuju se ukrasi u obliku plamena ("plamena gotika"), cvjetova ("cvjetna gotika") i sl.
Venecija 15. vijeka primjer je italijanske cvjetne gotike, bazirane na romaničkoj arhitekturi koja je "razbijena" mnoštvom ukrasa, detalja, kao i zvjezdastim i mrežastim svodovima.
Slikarstvo [uredi]
Gotičko se slikarstvo i arhitektura međusobno prožimaju. Vitraži su umjetnicima pružili priliku da široke otvore na zidovima ispune svjetlošću, bojom i pričom. Dok nam od zidnog slikarstva ostaju samo pojedini tragovi na vitražima se otkrivaju teme sa Starim Zavjetom, Posljednjim sudom, Životom Djevice Marije.
Vanjski linkovi [uredi]
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |