Gotika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Gotika je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tokom 13. i 14. vijeka. Javlja se u Francuskoj još sredinom 12. vijeka gdje se reflektira prvenstveno u sakralnoj arhitekturi.

Opšte karakteristike umjetnosti gotike[uredi | uredi izvor]

Giotto di Bondone, "Oplakivanje Krista"

Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor slikarima nadolazeće renesanse. Isprva stil francuskih katedrala, gotika se do kraja 14. vijeka razvila u mnogo svjetovniji umjetnički smjer poznat pod nazivom međunarodni stil ili internacionalna gotika. Ovaj se stil nastavio do kasnog 15. vijeka kad ga je zamijenila renesansa.

Vremensko trajanje gotike razlikuje se u u određenim područjima, na primjer dok se u Italiji već od 14. vijeka javljaju ideje humanizma i individualizma svojstvenih ranoj renesansi počevši od Petrarke, u Engleskoj gotika traje i do 17. vijeka. U Španiji se gotika isprepliće s maurskom umjetnošću.

Osim u arhitekturi, gotička umjetnost najprisutnija je u skulpturi, vitrajima, freskama, štafelajnom slikarstvu i u iluminiranim rukopisima.

Gotičku umjetnost karakterizira velika narativnost, kroz sve vidove umjetnosti "priča se priča", bilo da se radi o vjerskim motivima ili o svjetovnijoj tematici. Religijski prizori često su uključivali i prizore iz prirode, poput alegorija, prikaza mjeseci, zodijakalnih znakova, sezonskih poljoprivrednih radova i sličnoga.

Svjetovna umjetnost jačala je pod utjecajem razvoja gradova, trgovine i ekonomije, što je omogućilo bogatijem sloju da naručuje izradu zavjetnih skulptura ili iluminiranih rukopisa. Razvoj književnosti također je utjecao na nove svjetovne motive u likovnoj umjetnosti. Novoosnovani cehovi okupljali su i evidentirali umjetnike koji su bili smatrani vještim zanatlijama, zahvaljujući čemu danas znamo imena brojnih gotičkih majstora.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Karakteristika objekata gotike: slomljeni luk
Katedrala Notre-Dame u Parizu, remek-djelo gotičke arhitekture

Prvim građevinama gotike smatraju se pariška crkva Saint Denis, koju je oko 1140. godine dao izgraditi opat Suger, a zatim katedrala u Chartresu. Zapadni portal Chatresa uokviren je skulpturama burgundskih majstora, koje su ujedno označile razdoblje zrele ili klasične gotike u harmoničnom spajanju arhitekture i skulpture.

Ranija romanička crkvena arhitektura bila je obilježena širokim plohama, zbijenošću i masivnošću. Nasuprot tome, gotička arhitektura teži visini, prozračnim formama i "nedokučivom prostoru". Arhitektonski elementi poput rebrastog križnog svoda, prelomljenih lukova i snažnih kontrafora, naglašavaju visinu građevina. Važnu ulogu u gotičkom prostoru imaju visoku prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću.

Graditelji gotičkih katedrala također koriste bogatstvo obojene svjetlosti putem vitraja, čime crkveni prostor gubi težinu i postaje transcendentalan.

Kako bi smanjili debljinu zidova, a u isto vrijeme sacuvali stabilnost građevine, korišteni su kontrafori (podupirači), koji je isto imao oblik prelomljenog luka, što dokazuje da je to jedna od glavnih karakteristika gotike

Rana gotika obuhvaća razdoblje 12. i početka 13. vijeka a obilježena je jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na romaničku tradiciju. U zreloj gotici dolazi do postupne dominacije skulpture u odnosu prema arhitekturi.

Kasna gotika od 14. vijeka nadalje, donosi gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije. Obilježena je pretrpanošću ukrasima, pojavljuju se ukrasi u obliku plamena ("plamena gotika"), cvjetova ("cvjetna gotika") i sl.

Venecija 15. vijeka primjer je italijanske cvjetne gotike, bazirane na romaničkoj arhitekturi koja je "razbijena" mnoštvom ukrasa, detalja, kao i zvjezdastim i mrežastim svodovima.

Slikarstvo[uredi | uredi izvor]

A cartoon centipede reads books and types on a laptop.
Vitraž južnog portala, katedrala Notre-Dame u Chartresu

Gotičko se slikarstvo i arhitektura međusobno prožimaju. Vitraži su umjetnicima pružili priliku da široke otvore na zidovima ispune svjetlošću, bojom i pričom. Dok nam od zidnog slikarstva ostaju samo pojedini tragovi na vitražima se otkrivaju teme sa Starim Zavjetom, Posljednjim sudom, Životom Djevice Marije.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: