Sicilija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Sicilija
Sicilia
Zastava Sicilije Grb Sicilije
(Zastava) (Grb)
Sicilija u državi.
Država Flag of Italy.svg Italija
Upravni oblik Autonomna regija
Službeni jezik italijanski
Glavni grad Palermo
Predsjednik Raffaele Lombardo
Površina 25.708 km²
Stanovništvo 5.043.083
Gustoća 196 stanovnika na km²
Web stranica

Sicilija (ital. Sicilia, prije Trinakria) je najveće ostrvo na Mediteranu i autonomna regija u Italiji, smještena jugozapadno od vrha italijanske čizme. Moreuz širine od oko 5 km zove se Messinski moreuz (tal. Stretto di Messina). Maja 1946. Sicilija je u sklopu Italijanske republike dobila status autonomne provincije. Glavni grad Sicilije je Palermo (686.722 stanovnika), a drugi važniji gradovi su: Catania (313.110 stanovnika), Messina (252.026 stanovnika), Syrakus (123.657 stanovnika), Gela (72.774 stanovnika), Trapani (68.346 stanovnika), Caltanissetta (61.438 stanovnika), Agrigento (54.619 stanovnika), Ragusa (68.956 stanovnika), Marsala (50.000 stanovnika) i Enna (28.983 stanovnika).

Ostrvo se sastoji od 9 provincija, dijelom nazvanih i po imenima većih ostrvskih centara: Agrigento, Caltanissetta, Catania, Enna, Messina, Palermo, Ragusa, Siracusa i Trapani. Ostrvo Sicilija zauzima površinu od 25.709 km², na kojoj živi oko 5,1 miliona stanovnika.

Sadržaj

[uredi] Geografija

Topografska karta Sicilije

Pred sjevernom obalom Sicilije leže Eolska ostrva (Isole Eolie), koji se još zovu i Liparski arhipelag, nazvano po najvećem ostrvu Lipari u ovoj ostrvskoj grupi. ostala ostrva su: Salina, Vulcano, Stromboli, Panarea, Filicudi i Alicudi, a na sjeverozapadu i ostrvo Ustica. Oko zapadnog vrha ostrva Sicilije smješteni su i Egadska ostrva (Isole Egadi): Favignana, Marettimo i Levanzo, dok se između južne obale i obale Tunisa nalaze ostrva Pantelleria i Pelagijska ostrva (Isole Pelagie): Lampedusa, Lampione i Linosa.

[uredi] Klima

Na Siciliji vlada sredozemna klima, koju karakteriziraju topla proljeća i jeseni, vrela ljeta i blage zime. Regionalna odstupanja u klimi su veoma izražena. U vremenu od juna do septembra veoma slabo kiši, dok je novembar istovremeno najkišovitiji mjesec u godini. Temperature na ostrvu su blaže nego na kontinentu i kreću se od 11 °C u januaru (prosjek) do 27 °C u julu (prosjek). Ljeti se temperatura može popeti i do 40 podioka, zahvaljujući najviše vrelom pustinjskom vjetru Scirocco. Usprkos toplini na Siciliji su mogući i zimski sportovi, prije svega na vulkanu Etna.

[uredi] Stanovništvo

Velika većina stanovništva Sicilije govori sicilijanskom varijantom italijanskog jezika, kojeg ne rijetko smatraju i jedinstvenim, sopstvenim jezikom. Većina stanovništva pripadaju rimo-katoličkoj vjeri. Oko dva miliona Sicilijanaca žive u inostranstvu, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama. Nekoliko ostrvskih mjesta naseljavaju etnički Albanci, koji se na Siciliji zovu Arbëresh.

[uredi] Privreda

Poljoprivreda (Pšenica, kukuruz, maslina, vinova loza, južne kulture), industrijska proizvodnja, automobilska industrija, Tourismuturizams.

[uredi] Društveni problemi

Visoka nezaposlenost, korupcija, nedostatak prometne infrastrukture, ekološke štete, nedostatak vode, organizirani kriminal (Mafija, Cosa Nostra).

[uredi] Historija

[uredi] Muzika

Muzika je važan dio kulturne tradicije na Siciliji. Veoma poznat je narodni ples Tarantella, koji se pleše u varijantama u troosminskom i šestoosminskom taktu.

[uredi] Sicilijanska mafija

[uredi] Poznate ličnosti

[uredi] Film

U brojnim filmovima, poput ciklusa filmova "Kum" (1969), (1974) i (1990), Sicilija se pojavljuje kao mjesto zločina. Ne treba zaboraviti ni sljedeće filmove:

  • "Stromboli", 1949
  • "Leopard", 1963
  • "Sicilijanac", 1987
  • "Cinema Paradiso", 1989, Oscar za najbolji strani film
  • "Legenda o pijanisti sa okeana", 1998
  • "Malènska čarolija", 2000
  • "I cento passi", 2000

[uredi] Vanjski linkovi


Lični alati
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici