Mafija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mafija ili još ispravnije Cosa Nostra (na ital. Cosa Nostra - naša stvar), je tajna italijanska kriminalna organizacija koja je nastala sredinom 19. vijeka na Siciliji. Kasnije se proširila i na istočnu obalu SAD kada je krajem 19. vijeka veliki broj Sicilijanaca emigrirao u Ameriku.

Termin "mafija" se danas u opštem govoru koristi kako bi se njime označili različiti oblici kriminalnog udruživanja i organizovanog kriminala. U novije vreme analitičari o mafiji kažu da je to jedna organizacija moći čije glavne garancije opstanka nisu toliko kriminalne aktivnosti koliko je to uska povezanost sa funkcionerima države u kojoj djeluje.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Prema nekim mafijašima, pravo ime mafije je Cosa Nostra (u prevodu "naša stvar" tj. zajednički cilj), sa značenjem 'naš svijet, tradicija, vrijednosti'. Mnogi su tvrdili, kao što je to učinio bos Tomaso Buscetta, da je riječ "mafija" književni izraz. Drugi mafijaški bosovi, kao što su Antonio Calderone i Salvatore Contorno, također su potvrdili da izraz "mafija" nema izvorno značenje. Prema njima, pravi naziv organizacije je "cosa nostra". Mafijaši su stare članove prilikom upoznavanja sa novim članovima nazivali pripadnicima Cosa Nostre ili La stessa cosa. Samo je spoljni svijet imao potrebu da opiše ovu organizaciju zbog čega je naziv Cosa Nostra ušao u širu upotrebu.

Riječ mafija je prvi put upotrebljena na Siciliji za organizaciju "Cosa Nostra". Poslije se riječ "mafija" počela koristiti za označavanje bilo koje organiziranije zločinačke organizacije, pa se govori o albanskoj mafiji, ciganskoj mafiji, židovskoj mafiji, jugoslavenskoj mafiji, balkanskoj mafiji itd.

Širenje u SAD[uredi | uredi izvor]

Nakon velike inhibicije koja je zadesila SAD, hiljade Italijana se ilegalno uselilo u Ameriku misleći da je Amerika zemlja budućnosti. Međutim ono što ih je tamo zateklo zasigurno nije bilo ono što su očekivali. Dočekali su ih glad, bijeda i siromaštvo. U takvim situacijama čovjek rijetko bude pošten, što također važi i za mafijaše. Iako je većina njih potekla iz ugledne, poštene ali ne i bogate porodice, oni su se okrenuli ka organizovanom kriminalu. Mafijaši su se uglavnom bavili "poslom iza paravana", što znači da su u sklopu jednog, poštenog posla radili i drugi, nezakonit posao. Npr. postojao je restoran koji je legalno radio. U zgradi istog tog restorana postojala bi javna kuća, ili bi se falsifikovao novac ili bi se tu dobavljalo oružje.

Sam uspon mafije je počeo u doba prohibicije ,tj. zabrane točenja ili uopšte korištenja alkohola u čitavoj SAD. Tada su se mafijaši okrenuli točenju alkohola i već tada su počele čarke između mafijaša. Mafijaške porodice bi presretale kamione drugih porodica otimajući im sve u njima i preprodavajući za obično nižu cijenu od one koja je inače bila.

Bez obzira na te ratove bilo da su krupnih ili sitnih razmjera, među mafijašima je vladao čuveni zakon omerta ili "zakon šutnje" što znači da ako bilo ko od druge porodice povrijedi tebe ili tvoju familiju, ni u snu nemoj da govoriš policiji ili nadležnima, jer onda na snagu stupa omerta i svako, čak i tvoja vlastita mafijaška porodica, će krenuti na tebe.

Raspad[uredi | uredi izvor]

Propast mafije je uslijedila s dolaskom droge. Naime stari mafijaši su predočili mlađim generacijama da je droga potencijalno opasna kako za one koji je konzumiraju tako i za preprodavce koji će također ili preći na drogu ili će ih FBI otkriti. Nekada, još prije droge, mafijaši su uspešno podmićivali policajce, koji su poslije dolaska droge uvidjeli koliko je to opasno. Omerta je prvi put razbijena 1974. svjedočenjem Semija "Bika" Gravana, što je bilo dovoljno da se prava mafija razbije. Kasnije grupe koje su svrstavane u red mafije nisu ni prbližno bile slične staroj organizaciji mafije, ni po broju članova ni po obimu posla koje je obavljala. Današnja mafija se vrti samo oko para i droge, dok je stara držala i do ugleda.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]