Fovizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Fovizam je naziv za pravac grupe umjetnika koji su se oformili 1905. u Parizu.

Fovistička umjetnost[uredi | uredi izvor]

Fovizam nije bila povezana umjetnička grupa. Ti su umjetnici samo jedanput zajedno izlagali. Iz njihove će umjetnosti niknuti njemački ekspresionizam.

Fovizam možemo opisati kao vatromet neobuzdanih boja. Zapravo, grupa umjetnika osjetila je potrebu da bez ustezanja izraze nadu i vjeru u bolju i sretniju budućnost, radost i optimizam na početku novog vijeka. Fovizam je bio prirodan, jednostavan i iskren izraz neobuzdanosti pravilima i slobode izražavanja. Zbog njihova kršenja svih pravila i načela akademskog slikarstva u oblikovanju i primjeni boje, te osobito neobuzdanog temperamenta, jedan kritičar ih je nazvao "les fauves" (fra. divlje zvijeri), na što su fovisti s oduševljenjem prihvatili taj naziv.

Glavno obilježje fovističke umjetnosti je žestina boja i deformacija likova. Na slikama se primjećuje i odsutnost perspektivnih zakona. U djelima njegovih najistaknutijih predstavnika i osnivača (Georges Rouault, Henri Matisse, Maurice de Vlaminck, André Derain) možemo ipak vidjeti iskustva impresionista – čiste boje bez crne, toplo-hladne boje za svjetlo i sjene … no možemo prepoznati i uticaj Gauguina i Van Gogha u smjelosti i čvrstoći poteza kistom. Fovisti su upotrebljavali isključivo čiste boje iz tube i postavljali razne snažne boje jednu uz drugu.

Fovistički "nesklad" forme i čistih boja nije bio tako "divlji". On se zasnivao na spoju kvalitativnih i kvantitativnih komplementarnih osobina boja. Dakle, oblici su bili prilagođeni bojama. Naravno, zatečenoj publici i kritici te slike su izgledale kao proizvoljne deformacije oblika, pa su te umjetnike i nazvali divljim zvijerima. Moralo je proći dosta vremena da se u "divljem" Matisseu prepozna jedan od najuravnoteženijih umjetnika prve polovine 20. vijeka.

Slika je za Matissea "ritmičko raspoređivanje linija i boja na ravnoj površini". Tako na Portretu gospođe Matisse (1905) prepoznajemo odstupanje od lokalnih boja, fovističke kontraste, iskorištavanje komplementarnosti boje, neprirodnost, karakternost, itd.

Georges Rouault izražava ljudsku dramu kroz lice i tijelo čovjeka i kroz cijelu strukturu slike. Odnos boja, zgusnutih do boje krvi i do crnila, u funkciji je sa psihološkim izrazima njegovih patnika, koji bude saučešće, sklad vjerskog osjećaja i slikanja vitraža. Npr, Glava Krista i Stari kralj – dinamičnost tamnih debelih linija i ploha boje između njih, napetost.

Umjetnici fovizma[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: