Konceptualna umjetnost

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Konceptualna umjetnost (lat. conceptum), također nova umjetnička praksa, smjer je u modernoj umjetnosti od ranih 1960-ih do sredine 1970-ih. Nastao kao želja umjetnika da dematerijalizira predmet umjetničkog djelovanja, da korištenjem netradicionalnih umjetničkih djelovanja i materijala (polaroid, film, video, tijelo umjetnika - body art, fluxus, happening, urbane akcije i intervencije) objasni idejni sadržaj koji prethodi djelu ili je u njemu sadržan. Ona je radikalno proširila područje umjetničkog stvaralaštva, zadržala stalan kritički stav prema tradicionalnim umjetničkim i kulturnim vrijednostima.

Christo, zamotan most Neuf, Francuska 1985

Konceptualni umjetnici često preuzimaju ideje iz filozofije, psihoanalize, feminizma i političkih aktivnosti.

Glavni predstavnici: Joseph Beuys, Mario Merz, Nam June Paik, Dick Higgins, Wolf Vostell, Christo, Barnet Neuman, Joseph Kosuth, a u Bosni i Hercegovini: S. Braco Dimitrijević, itd. Nakon 1978. pojavljuje se post-konceptualno slikarstvo i razni oblici tzv. nove umjetničke slike.

Vrste konceptualnih umjetnosti[uredi | uredi izvor]

1970-tih godina 20. vijeka. javljaju se eksperimenti koji ukidaju tradicionalne granice skulpture i slikarstva (pop-art, op-art, ambijentalna umjetnost, minimalna umjetnost, land art). To se nastavlja u eksperimentima u konceptualnoj umjetnosti i happeningu, čime dolazi do potpune dematerijalizacije i ukidanja umjetničkog djela: umjetnički akt se svodi na prisutnost umjetnika i mišljenje umjetnosti.

Happening[uredi | uredi izvor]

Već je Jackson Pollock svojim akcionim slikarstvom obratio pozornost na sam čin stvaranja likovnog djela kao na umjetničko događanje (engl. happening). Happeningom se pojam umjetnosti proširio na izvan-umjetničke aktivnosti. Happening se najizrazitije očitovao u djelovanju Fluxusa, umjetničkog pokreta koji je djelovao u Evropi i SAD-u poslije 1962., a težio je intermedijalnošću, tj. istodobnim radom u muzici, performansu, asanblažu, poeziji i happeningu (Npr. Integralni klavir, Korejanca Nam June Paika koji svoj izgled može zahvaliti djelovanju umjetnika i promatrača na brojnim koncertima u razdoblju od 1958. do 1963.)

Instalacije[uredi | uredi izvor]

Konceptualna umjetnost u prvi plan ističe ideju kojom se žele dovesti u pitanje uobičajene konvencije stvaranja, prikazivanja i potrošnje umjetnosti. Dakle, analitičko i kritičko istraživanje naravi umjetnosti, shvaćanja umjetnosti i svijeta umjetnosti. Npr. Douglas Huebler dematerijalizira umjetnički objekt tako što radi izložbu bez radova, u čijem katalogu piše: "Svijet je prepun predmeta, manje ili više zanimljivih, ja ne želim dodavati više ništa."; dok Joseph Koshut propituje jezičku i vizualnu percepciju, te njegova djela definiraju sami sebe na više razina (Npr. Jedna i tri stolice).

Video umjetnost[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Body art[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Konceptualna umjetnost

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Radovan Ivančević, Umjetnost Razdoblja Život III., Profil, Zagreb, 2001. god.
  • Više autora, Opća Povijest Umjetnosti, Mozaik Knjiga, Zagreb, 2003. god.
  • Gilles Plazy & Jean Lacouture, Povijest umjetnosti u slikama, Leo-Commerce, d. o. o. Rijeka, 2000. god.
  • Several Authors, Art of the 20th Century, Taschen, Köln, 2000.
  • Several Authors, HISTORY OF WESTERN ART, McGraw Hill, New York, 2001.
  • H. W. Janson, ART HISTORY, Thames & Hudson, London, 1997.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]