Skulptura

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Michelangelo Buonarroti, Pietà, 1499. mramor

Skulptura je svaka trodimenzionalna forma kreirana u cilju umjetničkog izraza.[1] Većina skulptura ima čisto estetski cilj. Kada trodimenzionalni objekat ima osim umjetničkog i funkcionalni aspekt, možemo ga nazvati skulpturom samo ukoliko je umjetnički aspekt predominantan. Kada su funkcionalni i umjetnički aspekt balansirani, nazivamo ga funkcionalnom skulpturom.

Materijali korišteni za skulpture su različiti, i mijenjali su se kroz historiju. Klasični materijali, sa odličnom izdržljivošću su metali, posebno bronza, kamen i grnčarija, dok su drvo, kost i rogovi manje trajni, ali zato jeftiniji. Vrijedni materijali poput zlata, srebra, žada i slonovače su obično korišteni za izradu manjih luksuznih predmeta.

Motivi i svrha[uredi | uredi izvor]

Skulpturalni motivi su veoma različiti: figura, portret, autoportret, grupa figura, glava, torzo, konjički kip, biljni i životinjski motiv, apstraktna plastika i dr. Mogu biti prisutne i grafičke, slikarske i arhitektonske karakteristike. Skulptura se može podijeliti u nekoliko žanrova ovisno o lokaciji, veličini i namjeni:

  • okrugla plastika - statua je obrađena sa svih strana;
  • reljefna plastika – obrađuje se samo prednja strana;
  • mala plastika – to su male statue uglavnom namijenjene za unutrašnju postavu;
  • monumentalna plastika - spomenici;
  • monolitna plastika.
  • portalna plastika, koja može biti poprsna ili cijelo tijelo
  • arhitektonska plastika - kipovi su sastavni dio arhitekture.

U zavisnosti od izražaja i konstrukcije samostojeće plastike razlikujemo: čvrstu plastiku, šuplju plastiku i skeletnu plastiku i njihove kombinacije. U zavisnosti od oblika razlikujemo dvije grupe: okrugla i ugaona tijela. Suština okrugle plastike je samostojeći kip koji nije vezan (osim možda na dnu) ni za jednu drugu površinu. Različite vrste reljefa su barem djelimično povezani sa površinom pozadine. Reljef se često klasifikuje prema stepenu projekcije sa zida na niski, također bareljefni, visoki reljef, ponekad srednje visoki reljef. Potopljeni reljef je tehnika ograničena na stari Egipat. Reljef je obično skulpturalni medij za velike prikaze grupa i narativa osoba koje je teško postići okruglom skulpturom i tipična je tehnika kako za arhitektonsku skulpturu (gdje je skulptura pričvršćena za neku građevinu) tako i za male skulpture koje krase druge objekte, kao u grnčarstvu, metalu i nakitu. Reljefnom plastikom možemo ukrasiti i nadgrobne spomenike, stele, uspravne ploče, najčešće od kamena, na kojima se često nalaze i natpisi.

"Statua jedinstva", visina 182 metra, 2018., Indija.

Druga osnovna razlika između proizvoda je da li se radi o uklanjanju materijala rezbarenjem, klesanjem, rezanjem, mljevenjem i drugim tehnikama, gdje se materijal uklanja iz većeg bloka ili hrpe, kao što je kamen ili drvo, te tehnika koja se koristi za oblikovanje ili modeliranje materijala. Tehnike kao što su livenje, kovanje i livenje omogućavaju proizvodnju više kopija. Međutim, pojam skulptura ili skulptura također objedinjuje mnoge vrste malih trodimenzionalnih djela koristeći iste tehnike kao i kod izrade velikih skulptura, uvrštavajući tu novčiće i medalje, gravure na stijenama, koje mogu biti vrlo detaljni proizvodi. Veoma velika ili monumentalna statua ima stalno mjesto još od vremena antike. Najveći poznati primjer je 182 m visoka "Statua jedinstva" napravljena 2013. u Indiji. Veliki oblici portretne skulpture bili su konjičke statue jahača na konju, što je postalo rijetkost posljednjih desetljeća. Najmanji oblici portretne skulpture u prirodnoj veličini su "glave" ili biste. Malim oblicima skulptura pripadaju figurice, obično statue koje nisu veće od 18 cm i koriste plakete, medalje ili novčiće kao reljefe.

Moderna i savremena umjetnost dodala je mnoge netradicionalne oblike skulpture, među kojima su: zvučna plastika, svjetleća plastika, umjetnost okoliša, kinetička skulptura (koja objedinjuje aspekte fizičkog pokreta), zemaljska umjetnost i umjetnost dizajniranja korisnih predmeta. Skulptura je važan oblik javne umjetnosti. Zbirku statua u vrtu možemo nazvati baštenskom skulpturom.[2][3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Staroegipatska skulptura[uredi | uredi izvor]

Asirijska skulptura[uredi | uredi izvor]

Perzijska skulptura[uredi | uredi izvor]

Starogrčka skulptura[uredi | uredi izvor]

Rimska skulptura[uredi | uredi izvor]

Romanička skulptura[uredi | uredi izvor]

Gotska skulptura[uredi | uredi izvor]

Skulptura za vrijeme renesanse[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "sculpture". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 24. 10. 2016.
  2. ^ "History of sculpture". historyworld.net. Pristupljeno 22. 1. 2023.
  3. ^ "World History Encyclopedia: Sculpture". worldhistory.org. Pristupljeno 22. 1. 2023.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Skulptura koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.