Venecija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Venecija
Venezia veduta aerea.jpg
Pogled na Veneciju iz vazduha
Grb Položaj
Grb općine Venecija Nedostaje karta
Osnovne informacije
Država: Flag of Italy.svg Italija
Region: Veneto
Stanovništvo: 271.251 popis (2004)
Površina: 412 km2
Gustoća: 658 stanovnika na km2
Nadmorska visina: n.m.
Pozivni broj: 041
Poštanski broj: 30100
Administracija (Stanje: 30. mart 2010 -)
Gradonačelnik: Giorgio Orsoni
Web stranica:

Venecija je grad u Italiji i jedna od najljepših kulturno-historijskih cjelina na jadranskoj obali i cijelom Mediteranu. Grad duge i vrijedne historije nalazi se na sjeveroistoku Italije i centar je regije Veneto i provincije Venecija.

Venecija spada među najljepše turističke ciljeve u cijeloj Evropi, a poznata je po svom tradicionalnom Karnevalu.

Venecija se nalazi na sjevernoj obali Jadranskog mora. Umjesto ulica grad presijeca 150 kanala preko kojih je izgrađeno mnoštvo malih mostova. Saobraćaj obavljaju brodovi, čamci i gondole. Najveći kanal je Kanal Grande, koji prolazi sredinom grada, a na njemu se nalazi Ponte Rialto, most koji predstavlja najvažniju spojnicu dva velika dijela grada. U centru grada je Markov trg sa starom crkvom Sv. Marka i sa veličanstvenom Duždevom palatom. Venecija je 3600 m dugim mostom spojena sa kopnom, gdje su se razvila velika predgrađa Mestre i Margera. Veneciju godišnje posjećuju milioni turista. U njoj se svake godine održava filmski festival, a poznata je i po proizvodnji stakla, čipke, predmeta od zlata, srebra i kože.

Grad kanala i kraljica Jadranskog mora: Venecija

Historija[uredi | uredi izvor]

U antici ovaj prostor je bio naseljen stanovnicima koji su nazvani Venetima (otuda i potiče naziv Venecija). Kad su Nijemci započeli svoje upade u Italiju u 5. vijeku, stanovnici nekih gradova (između ostalih i Padove) su našli utočište na ovim otocima. Ovdje su osnovali svoju zajednicu te svoju vlastitu vladu na čelu s 12 tribuna, koliko je i bilo većih ostrva. Gotovo od početka je ova zajednica bila autonomna i stekla je svoju nezavisnost u 9. vijeku. Predstavnik izvršne vlasti u Veneciji je bio dužd, čija titula nije bila nasljedna.

U razvijenom srednjem vijeku, teritorija Venecije je proširena zahvaljujući kontroli trgovine s Istokom i prednostima koje je ta kontrola podrazumijevala, te se širi Jadranom. Svoj vrhunac Venecija je dosegla u prvoj polovini 15. vijeka, kada su Mlečani započeli svoju ekspanziju u Italiji, suprostavljajući se prijetećem napretku Giana Galeazza Viscontia, Vojvodi od Milana.

Venecija je bila u stanju iskoristiti sve promjene koje su se dogođale na Zapadu:

Tursko osvajanje Istanbula 1453. označeno je kao početak nazadovanja. Otkrićem Amerike pomaknuti su trgovinski tokovi i Venecija je bila prisiljena voditi naporne borbe protiv Turaka. 1797. Napoleonove trupe su izvršile upad u Veneciju. Potpisivanjem ugovora Campoformio, teritorija je bila podijeljena između Republike Francuske i Austrije.

Prijevoz[uredi | uredi izvor]

Venecija je poznata u svijetu po kanalima. Izgrađena je na arhipelagu koji se sastoji od 118 otoka i od oko 150 kanala. Nekoliko otoka povezano je sa oko 400 mostova. Njeni kanali čine veliku mrežu ulica kao dio Kanal Grande, kroz koji prolaze mnogi brodovi, veliki i mali, i poznate gondole. U centru starog dijela grada jedino prijevozno sredstvo su brodovi.

Vaporetto

Klasični venecijanski brod je gondola, koja se najčešće koristi za prijevoz turista, ili za vjenčanja, sahrane i druge obrede. Većina Venecijanaca putuju brodovima koji se koriste u svrhu javnog prijevoza, zvani vaporetto, koji funkcioniraju kao zamjena za autobuse. Vaporreto vrši redovne rute duž glavnih kanala i između različitih otoka. U gradu ima mnogo privatnih brodova. Prijevoz gondolama naplaćuje se na križanjima kanala, i to na mjestima gdje nema mostova.

Venecijanski aerodrom "Marco Polo" (Aeroporto di Venezia Marco Polo) nazvana je tako u čast ovog slavnog državljanina. Nalazi se na kopnu daleko od obale, do njega se može stići autobusom, željeznicom ili brodom.

Značajne ličnosti[uredi | uredi izvor]

Gradovi partneri[uredi | uredi izvor]


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Venecija koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: