Mediteran
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mediteran označava područje, koje se prostire oko Sredozemnog mora, sâmo Sredozemno more i sva njegova ostrva. Zemlje koje gravitiraju ovom području zovu se mediteranske zemlje. Neke od ovih zemalja leže direktno na Mediteranu, neke izlaze tek djelimice na njegovu obalu, dok neke opet nemaju nikakvog fizičkog dodira sa morem, ali mu historijsko-kulturološki ipak pripadaju.
Historija ovog dijela svijeta poznaje nekoliko tipova i kriterija razgraničavanja zemalja mediteranskog područja. Uglavnom je riječ o geografskim, historijskim, kulturnim, političkim, mentalnim, ali i klimatskim kriterijima. Jedan od najstarijih kriterija, kojima se označava područje Mediterana je rasprostranjenost masline, o čemu u svom glasovitom "Mediteranskom brevijaru" piše i Predrag Matvejević, bosanskohercegovački slavist, humanist i kulturnjak. Ova definicija uglavnom se poklapa sa klimatskim kriterijima, pri čemu se područje Mediterana izjednačuje sa područjem rasprostranjenosti sâme mediteranske klime. Kako stablo masline s jedne strane ipak ne raste svugdje (primjerice u planinskim područjima Bosne i visoke Hercegovine), s druge pak strane ova područja leže itekako u samoj blizini Mediterana, stručnjaci se slažu da Mediteran obuhvata time i područja Bosne i Hercegovine (ili barem ona koja gravitiraju moru), mada nekim svojim značajkama nisu klasična područja Mediterana. Istovremeno stručnjaci su saglasni da neka geografska područja, koja klimatski i pripadaju možda Mediteranu i njegovoj klimi, geografski ipak odstupaju od klasičnih definicija mediteranskog područja, jer su prostorno veoma udaljeni od njega. To se prvenstveno odnosi na područja oko Crnog mora, te visoravan Zagros u Iranu.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
[uredi] Geografski položaj
Mediteran se pruža na području smještenom između 30° i 46° sjeverne širine, 9° zapadne i 38° istočne dužine. Najsjevernija tačka Mediterana je podnožje Alpa u talijanskoj regiji Veneto, najzapadnija tačka je Rt Roca u blizini Lisabona. Na istoku i jugu prijelazi prema Sirijskoj pustinji, odnosno Sahari označavaju prirodne granice, pri čemu je granica na jugu proizvoljna, jer pustinjska klima (primjerice u blizini El Alameina i na sjeveru na Sinaju dolazi u neposrednu blizinu obale.
Područje Mediterana prostire se na tri kontinenta i obuhvata Evropu, Afriku i Aziju. U Evropi su sljedeće zemlje s mediteranskim karakterom:Portugal, Španija, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Grčka i Turska, mini-države:Andora, Monako, San Marino i Vatikan, kao i ostrvske države Malta i Kipar. U azijskom dijelu Mediterana smještene su (osim Turske) još i: Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan. U Africi mediteranskom pojasu pripadaju sjeverni dijelovi zemalja: Egipat, Libija, Tunis, Alžir i Maroko.
[uredi] Klima
Karaketristični vjetrovi Mediterana:
[uredi] Geologija
[uredi] Reljef
[uredi] Hidrografija
[uredi] Vrste tla
[uredi] Ekološki sistem
[uredi] Flora
[uredi] Fauna
[uredi] Maritimni ekološki sistemi
[uredi] Historija
Mediteran je kolijevka čovječanstva, čime se historija Mediterana svrstava u najstarije historije ovoga svijeta.
[uredi] Predhistorijsko doba
[uredi] Antičko doba
[uredi] Seobe naroda i rani srednji vijek
[uredi] Visoki srednji vijek
[uredi] Kasni srednji vijek
[uredi] Rani novi vijek
[uredi] 19. vijek
[uredi] 20. vijek
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Etničke grupe i jezici
[uredi] Demografski razvoj
[uredi] Gradovi i metropole
Mediteran je s vremenom postao veoma urbanizirano područje planete Zemlje. Na svojim obalama i na svome području nalaze se neki od najvećih metropola ovog dijela svijeta (stanje: 2005): Istanbul (11,5 miliona), Madrid (6 miliona) i Alžir (5,5 miliona).
Aglomeracije sa preko milion stanovnika su:
- u Portugalu: Lisabon i Porto
- u Španiji: Barcelona i Valencia
- u Francuskoj: Marseille
- u Italiji: Rim, Milano, Napulj i Torino
- u Grčkoj: Atina i Solun
- u Turskoj: Izmir, Bursa, Antalija i Adana
- u Siriji: Homs
- u Libanonu: Bejrut
- u Izraelu: Tel Aviv/Jaffa
- u Palestini: Gaza
- u Egiptu: Aleksandrija
- u Libiji: Tripolis
- u Tunisu: Tunis
- u Maroku: Rabat, Casablanca i Fès.
U ovoj su listi samo neke od aglomeracija, koje se nalaze na Mediteranu, mada i ovdje postoje izuzeci: nedaleko od obale Mediterana su i Kairo (aglomeracija 17,5 miliona stanovnika), kao i Alepo i Damask u Siriji.
[uredi] Religije
[uredi] Politika
[uredi] Državno ustrojstvo i uprava
[uredi] Konflikti i katastrofe
[uredi] Strukturni problemi
[uredi] Privreda
[uredi] Poljoprivreda
[uredi] Zemljoradnja i šumarstvo
[uredi] Rudna bogatstva
[uredi] Industrija i zanat
[uredi] Uslužni sektor
[uredi] Turizam
[uredi] Ostale uslužne djelatnosti
[uredi] Promet
[uredi] Pomorstvo
[uredi] Željeznički promet
[uredi] Cestovni promet
[uredi] Zračni promet
[uredi] Kultura
[uredi] Umjetnost
[uredi] Znamenitosti
[uredi] Trpeza
Mediteranska kuhinja označava kulturu spravljanja i uživanja u jelima u zemljama uz Sredozemno more.
- Portugal: riba s roštilja, bacalhau, kozje meso
- Španija: tapas, meso s roštilja, pršut, paella, salate
- Italija: pasta, pizza, teletina, rižoto, plodovi mora, sirevi, sladoled, dolci
- Dalmacija: plodovi mora, slastice sa bademima ili vanilijom
- Bosna i Hercegovina: meza, pogača, kruh ispod sača, uštipci, razne vrste pita, begova čorba, složenci s povrćem i mesom (Bosanski lonac, sarma), đuveč, meso sa roštilja, ćevapi, orijentalno-austrougarske slastice, tufahije, tulumbe, sutlijaš, lokum, baklava, hurmašica, kahva, turšija, boza, šerbe
- Grčka: kombinacija mesa zapečenog sirom, filovani listovi loze, riblji specijaliteti
- Turska: razne vrste složenaca, jela sa mesom, jela na bazi jogurta, burek
- arapske zemlje: humus, razne vrste leća, couscous, jela sa roštilja (šiš), pohovana jela
- Libanon: falafel, meza
- Izrael: košerska kuhinja
Nedovršeni članak Mediteran koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
