Mostar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°20′58″S 17°48′45″I / 43.34944, 17.8125
Mostar
Grad
Stari Most
Stari Most
Flag of Mostar.svg
Zastava
Coat of arms of Mostar.svg
Grb
Službeni naziv: Grad Mostar
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Mostar
Koordinate 43°20′58″S 17°48′45″I / 43.34944, 17.8125
Površina
 - Općina 1.175 km2
Stanovništvo
 - Općina 75 865 (1991)
 - Procjena 111 186 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 94.6 /km2
Gradonačelnik Ljubo Bešlić (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 000
Pozivni broj (+387) 036

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Mostar u BiH
Web stranica: Grad Mostar

Mostar (službeni naziv: Grad Mostar) je grad u Bosni i Hercegovini, kulturno i privredno središte Hercegovine te upravno sjedište Hercegovačko-Neretvanskog kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (mostarima), na obalama rijeke Neretve. Grad je poznat po čuvenom Starom mostu, izgrađenom u 16. vijeku, kojeg su srušile snage HVO-a 9. novembra 1993., da bi nakon rata 2004. godine most ponovo bio izgrađen. Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta.

Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 1991. godine imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u samom gradu nešto manji i iznosi 64.301. U cijeloj općini, prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, ukupno živi 105.448 ljudi. Od toga, 50.019 Bošnjaka, 50.929 Hrvata, 3.644 Srba, i 856 ostalih. Okolina urbane zone je veoma naseljena, sa bogatim naseljima poput naselja Potoci (2921 stanovnika 1991. god.), Vrapčići (3461 stanovnika 1991. god.), i Rodoč (4499 stanovnika 1991. god.).

Historija

Stari most je jedna od najvećih turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine
Stari dio Mostara

Prethistorijsko doba

Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prethistorijskom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, bronzanog i željeznog doba. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju, u željeznom dobu razvija se i trgovina s okolnim središtima.

Rimsko doba

U doba ilirske samostalnosti ovo područje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsi. Njihov teritorij obuhvatao je krajeve uz lijevu obalu Neretve, od Bijelog Polja kod Mostara pa do Gabele i Metkovića na jugu. Plemenski centar Daorsa nalazio se na Gradini na Ošanićima (Daorson). Nakon rimskog osvajanja ovaj prostor će pripasti rimskoj koloniji Naroni (današnji Vid kod Metkovića) i postati će sastavni dio rimske provincije Dalmacija. U to doba nastaju i ceste u dolini Neretve, od kojih je najvažnija Narona-Sarajevsko polje. Iz perioda kasne antike treba spomenuti bazilike iz IV-VI vijeka u Cimu[2] (danas dio Mostara), te sličnu u Žitomislićima iz istog perioda.[3]

Srednji vijek

Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i doseljenjem Slavena. Tokom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti Franaka, ovi su krajevi imali određeni stepen samostalnosti, posebno vrijeme za kneza Mihajla Viševića (910. - 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali Nemanjići, zatim bosanski ban, a tokom XIV - XV. vijeka sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih - Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. dobija naslov hercega (odatle i naziv Hercegovina).

Osnivanje grada Mostara je vezano uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV vijeka, vjerovatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. Kula Herceguša je sagrađena neposredno uz kulu Taru. Služila je u odbrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme herceg-Stjepana, po kome je dobila i ime.

Prvi pisani spomen Mostara vezan je također uz ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. aprila 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi). Već 1444. godine indirektno se spominje most na lokaciji današnjeg Mostara i to u povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa Velikodušnog.

Ime Mostar prvi se put pojavljuje u osmanlijskom popisu stanovništva iz 1468.-1469., a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća Dubrovačke Republike 1474., što ga svrstava u relativno starija naselja Hercegovine. Od njega su stariji Blagaj (1297.) i Gacko (1176), koje se prvi put spominje kao glavno središte trgovačkih puteva, razvijenim zanatstvom i trgovinom. Predstavljao je glavno središte Hercegovine, Bosne i Zete.

Osmansko doba

Mehmed Koski pašina džamija

Osmanlije su osvojile Mostar vjerovatno[citat potreban] 1468. godine. U Mostaru je tada boravilo oko 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva središte kajmakamluka, Mostar je zahvaljujući saobraćajnoj važnosti prijelaza preko Neretve početkom XVI. vijeka postao sjedištem hercegovačkog sandžaka. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim; odluci je doprinio administrativni i prometni razvoj grada.

U XVI i XVII vijeku bilježi se intenzivno širenja grada. Krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim stambenih četvrtima - mahalama, i trgovačkom četvrti - čaršijom. Tokom XVIII vijeka došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.

Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački pašaluk, sa sjedištem u Mostaru, na čelu s Ali-pašom Rizvanbegovićem, koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja, poput Austrije, Italije, Rusije, Velike Britanije i Francuske. Prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metković 1862.

Rijeka Neretva u blizini mosta Mujage Komadine/Lučkog mosta
Kućica Čardak na zapadnom ulazu na Stari most

Austro-ugarsko doba

Baš kao i doba turske vladavine i doba Austro-ugarske je ostavilo veliki trag na Mostar.U ovom periodu je izgrađeno dosta zgrada evropskog stila,pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na srednjevropski grad.Građevine orijentalnog stila su se sve više počele mješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo jedan veoma zanimljiv spoj. Velik broj građevina u doba Austro-ugarske je izgrađen na Glavnoj ulici u Mostaru (današnji dio Ul.Maršala Tita). Jedna od najlješih građevina ovog stila je mostarska gimnazija(Gimnazija Mostar) koja podsjeća na sarajevsku gradsku vijećnicu. Najpoznatiji gradonačelnik Mostara svih vremena Mujaga Komadina je dio mostarske historije austro-ugarskog perioda.

20. vijek

Najznačajnije promjene u Mostaru su se desile baš u ovom periodu. Mostar je tada bio u sastavu Kraljevine SHS/Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske te socijalističke Jugoslavije (DFJ,FNRJ,SFRJ). Mostar je također u Drugom svjetskom ratu dao dosta narodih heroja. Do 1991 godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugoslaviji. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni pored drugih i jedni sa drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski mentalitet. Posljednjih 10 godina 20. vijeka su bile najbolnije za Mostar. Pored Sarajeva Mostar je doživio najveću ratnu tragediju. 1992. i 1993. godine je ličio na Hirošimu, a 1993. godina je vjerovatno jedna od najmračnijih u historiji grada Mostara. Te godine je zahvaljujući nacionalističkim idejama i djelovanjima došlo do sukoba među Mostarcima različitih etničnosti (Hrvata i Bošnjaka). Bošnjaci su protjerani u istočni dio grada, a Hrvati su ostali u zapadnom djelu grada kasnije samoprozvanom Zapadnom Mostaru. Tako je do dan danas. Mostar je zahvaljujući ratu 1992-1995 dobio dvije homogene cjeline (bošnjačku i hrvatsku pod nazivom Zapadni Mostar) dok je broj mostarskih Srba u gradu sveden na minimun. Mostar je također zahvaljujući ratu do dan danas najrazrušeniji grad u BiH gdje se ističu Bulevar Narodne Revolucije (BNR) te Ulica Maršala Tita.

Početak novog milenija

Najznačajnija dešavanja u ovom periodu su: 1.Obnova Starog mosta i vraćanje stare gradske jezgre na listu UNESCO-a. 2.Donošenje "Novog statuta Grada Mostara" čime je Mostar administrativno ujedinjen grad.

Administracija

Karta Mostara

Gradom Mostarom upravlja Gradska uprava s dva čelna čovjeka: Ljubom Bešlićem, gradonačelnikom i Murtom Ćorićem, predsjednikom Gradskog vijeća. Mostar je "grad slučaj", jer neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore oko administrativnog uređenja Mostara je doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown(Pedi Ešdaun). Ti dokumenti su poznati pod nazivom "Novi statut Grada Mostara" koji od 2004. godine Mostar definiše kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su do tada postojale (Zapad,Sjever,Jugozapad,Stari grad,Jug i Jugoistok). Umjesto navedenih općina postoje tzv."gradska područja" koja predstavljaju izborne jedinice u Gradu Mostaru.

Geografija

Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, tačnije rečeno nalazi se u centru Hercegovine. Gradsko područje(Mostar i njegova okolina) se geografski može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada se proteže kanjon rijeke Neretve pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na rijeci Neretvi". Najpoznatija brda okolo mostarske kotline su Hum, Stolac, Fortica, Žovnica i Brkanovo brdo.Dvije najpoznatije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Mostar je kao i većina hercegovačih gradova veoma krševit.

Klima

Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mjenja. Uopćeno govoreći Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45 stepeni Celzijusa. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas Bosni i Hercegovini. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošnjivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Kako bilo da bilo, Mostar ipak ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća. Jeseni i proljeća u Mostaru znaju biti izrazito kišoviti. U proljeće kad nema kiše Mostar izgleda najljepše što je često znala biti inspiracija za mostarske pjesnike.

Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
 Najviša prosječna temperatura 8,4 10,8 14,6 19 24 27,6 31,1 30,8 26,9 21,0 14,5 9,7
 Najniža prosječna temperatura 1,9 3,2 5,4 8,4 12,5 15,8 18,6 18,4 15,3 11,2 6,7 3,3
 Padavine 165 151 150 127 102 78 43 74 96 151 200 179

Privreda

Prije posljednjeg rata Mostar je bio jedan od jačih privrednih središta bivše Jugoslavije (Aluminijski kombinat, "Soko", "Hepok" kasnije "Apro", "Mostarska vinarija", Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, "Unis", Rudnik mrkog uglja itd). Ratne destrukcije su uništili privredu Mostara, pogotovo u njegovom istočnom dijelu. Turizam je jedna od najrazvijenijih grana privrede u Mostaru, pogotovo nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu UNESCO-a.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991 godine, općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.


Nacionalni sastav stanovništva - općina Mostar, popis 1991.
Etnička grupa Stanovnika
Bošnjaci
  
43 856 (34,63%)
Hrvati
  
43 037 (33,98%)
Srbi
  
23 846 (18,83%)
Jugoslaveni
  
12 768 (10,08%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato
  
3 121 (2,48%)
ukupno: 126 628
Nacionalni sastav stanovništva - općina Mostar, popis 1991.
Etnička grupa Stanovnika
Bošnjaci
  
25 929 (34,17%)
Hrvati
  
21 795 (28,72%)
Srbi
  
14 142 (18,64%)
Jugoslaveni
  
11 555 (15,23%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato
  
2 444 (3,24%)
ukupno: 75 865

Kultura

Datoteka:MostarbyNusretColpan.jpg
Minijatura Starog mosta

Književnost

U Mostaru je 1896. godine, na inicijativu Alekse Šantiće, Jovana Dučića i Atanasija Šole, osnovan književni časopis "Zora" koji je bez prekida izlazio do 1901. godine. [4]

Kulturne institucije

U Mostaru se nalaze:

  • Centar za kulturu "Mostar"
  • Dom kulture "herceg Stjepan Kosača"
  • Omladinski kulturni centar "Abrašević"
  • Muzički centar "Pavarotti-Mostar"
  • Arhiv Hercegovine(danas kantonalni arhiv)
  • Muzej Hercegovine
  • Gradska biblioteka "herceg Stjepan Kosača"
  • Dječja biblioteka
  • Gradska biblioteka "Luka"
  • Narodno pozorište u Mostaru
  • Hrvatsko narodno pozorište "HNK-Mostar"
  • Kuća Alekse Šantića
  • Gradski hor Mostar
  • Francuski kulturni centar

Kulturni događaji

  • "Mostarsko ljeto", gdje se ističu "Šantićeve večeri poezije", "Mostarski ljetni festival" te "Festival horova/ansambala BIH".
  • "Mostarsko proljeće" je značajna kulturna manifestacija, koju organizuje Matica Hrvatska Mostar i koja se održava svake godine tokom proljeća i ljeta.
  • "Festival horova/ansambala BiH" je kulturna manifesticija koju organizuje Gradski hor Mostar i koja se realizuje svake godine u septembru mjesecu. Na festivalu učestvuju horovi iz BiH.
  • Festival komedije Bosne i Hercegovine "Mostarska liska" kojeg je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991. godine, a inicijator Festivala je bio režiser Ahmet Obradović.

Sport

Najpoznatiji sport u Mostaru je nogomet. Najveći uspjesi mostarskih nogometnih klubova je taj da je Velež bio dva puta osvajač kupa bivše Jugoslavije (Kup Maršala Tita 1981. i 1986), te da je Zrinjski bio šampion Bosne i Hercegovine (2005 i 2009) te osvajač Kupa BiH 2008.

Pored nogometa, u Mostaru je najpoznatiji ekstremni sport skokovi sa Starog mosta u Neretvu. Skokovi sa Starog mosta i najpoznatiji mostarski skok, lasta, predstavljaju, pored Starog mosta, FK Veleža i igranja tavle, najsvetiji dio mostarske tradicije. Takmičenje u skokovima organiziraju se tradicionalno svake godine sredinom ljeta (krajem jula) pod nazivom "Ikari", a organizator je Klub skakača "Mostari". Do 2013. u Mostaru se ovo takmičenje organiziralo 447 puta. Važnost ovog takmičenja pokazuje i to da takmičenje obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih sportskih događaja bh. današnjice.

Jedan od sportova koji je dosta popularan u Mostaru jest i karate. U samom gradu egzistira oko 25 karate klubova.

Pored karatea, zastupljeni su i plivanje, tenis, košarka, rukomet, džudo, boks, kajakaštvo.

Promet

Najznačajnija saobraćajnica koja prolazi kroz Mostar je magistralni put M-17. Mostar ima dvije autobusne i jednu željezničku stanicu. Javni autobusni saobraćaj u Mostaru obavlja preduzeće MOBUS(Mostar Bus) koja radi pod Gradskom upravom. Mostar također ima Internacionalni aerodrom koji se nalazi u naselju Ortiješ.


Poznate ličnosti

Panorama Mostara
Stari most
Restorani u blizini Starog mosta
Ulica Kujundžiluk u Starom gradu
Mostarska panorama

Turizam

Grad Mostar jedan je od najvećih urbanih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. Njegove najpoznatije znamenitosti su:

  • Stari grad - historijska četvrt Grada sa Starim mostom i nizom ostalih sadržaja iz bogate historije grada
  • Karađozbegova džamija
  • Franjevačka crkva, s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini
  • Bišćevića sokak, sa poznatom Turskom kućom
  • Historijsko naselje Brankovac, sa kućama i avlijama starih mostarskih porodica, građeno u osmanskom stilu
  • Staro naselje Blagaj sa Vrelom Bune, čuvenom blagajskom Tekijom, te starim gradom osnivača Hercegovine herceg Stjepana Kosače
  • Park prirode "Ruište" na planini Prenj, poznat po endemskoj vrsti munike, kao i endemskoj vrsti bosanskog ljiljana
  • Rezervat prirode "Diva Grabovica", skoro netaknuta priroda
  • Mostarsko blato, park prirode na zapadu Grada Mostara
  • Kuća Alekse Šantića, velikana bh. pjesništva
  • Muzej Hercegovine
  • Partizansko groblje u Mostaru

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Reference

Commons
Commons: Mostar