Lukavac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Lukavac. Za druga značenja, pogledajte Lukavac (čvor).
Koordinate: 44°33′S 18°31′I / 44.55, 18.517
Lukavac
Lukavac
Panorama Lukavca
Panorama Lukavca
Lukavacgrb.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Lukavac
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski kanton
Općina Lukavac
Koordinate 44°33′S 18°31′I / 44.55, 18.517
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 180 m.i.m.
Površina
 - Općina 350 km2
Stanovništvo
 - Općina 57 070 (1991)
 - Procjena 50 733 (2012[1])
Gustoća
 - Općina 163 /km2 
Gradonačelnik Dževad Mujkić[2] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75300
Pozivni broj (+387) 035

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Lukavac u BiH
Web stranica: općina Lukavac

Lukavac je gradić i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u srednjem toku rijeke Spreče u Tuzlanskom kantonu u Federaciji Bosne i Hercegovine, te kroz Lukavac prolazi pruga Tuzla-Doboj.

Historija

O prošlim vremenima na ovom području nema mnogo da se kaže, ne zbog nedostatka arheološke građe ili historijskih podataka, nego zbog činjenice da se ovdje vijekovima nije ništa mijenjalo izuzev ratova koji su pomjerali granice osvajača ovog dijela naše zemlje. Interesantno je međutim, pomenuti da pronađeni ostaci kultura iz bronzanog doma na brdu Gradina kod Ozrena ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prahistoriji.

Arheološki nalazi iz bakrenog doma u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela BiH nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom XVI. vijeka evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Srednja i Donja Smoluća, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.

Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom fabrike sode. Lukavac se od male fabričke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca 30. septembra 1943. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca 13. septembra 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 porodičnih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno sa do tada novoizgrađenim 1958. godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 hiljada stanovnika.

Geografija

Prosječna nadmorska visina je 186 metara, površina 320 km2. Na području ove općine je 1991. godine živjelo 56.830 stanovnika. Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih tačaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Lukavačka općina zauzima prostor od 352,66 km kvadratnih. Intenzivan razvoj ove općine počinje nakon prvih ratnih godina Drugog svjetskog rata. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organizovanja ljudi u razne organizacije.

Općina Lukavac ne oskudijeva ni u ljepoti prirode. Postoje mnoga mjesta za odmor i rekreaciju, neka sa netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za akumulaciono jezero Modrac i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale sa izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac sa planinskim jezerom, Svatovac sa planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Lukavca

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Lukavac, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Krtova i Vasiljevci.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Lukavac

Stanovništvo općine Lukavac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 38.080 (66,72%) 34.845 (63,74%) 34.010 (65,68%)
Srbi 12.169 (21,32%) 12.089 (22,11%) 13.526 (26,12%)
Hrvati 2.159 (3,78%) 2.592 (4,74%) 3.111 (6,00%)
Jugoslaveni 3.424 (5,99%) 4.245 (7,76%) 613 (1,18%)
ostali i nepoznato 1.238 (2,16%) 895 (1,63%) 521 (1,00%)
ukupno 57.070 54.666 51.781

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Lukavac

Lukavac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 7.596 (60,06%) 5.424 (51,18%) 5.221 (60,61%)
Srbi 2.219 (17,54%) 1.905 (17,97%) 1.897 (22,02%)
Hrvati 493 (3,89%) 651 (6,14%) 892 (10,35%)
Jugoslaveni 1.940 (15,33%) 2.346 (22,13%) 382 (4,43%)
ostali i nepoznato 399 (3,15%) 271 (2,55%) 221 (2,56%)
ukupno 12.647 10.597 8.613

Poznate ličnosti

Reference

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: