Bosanski Petrovac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°33′S 16°22′I / 44.55, 16.367
Bosanski Petrovac
Grad
Panorama Bosanskog Petrovca
Panorama Bosanskog Petrovca
Grbbp.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Bosanski Petrovac
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanski kanton
Općina Bosanski Petrovac
Koordinate 44°33′S 16°22′I / 44.55, 16.367
Površina
 - Općina 750 km2
Stanovništvo
 - Općina 15 621 (1991)
 - Procjena 7 099 (2012 [1])
Gustoća
 - Općina 21 /km2
Gradonačelnik Zlatko Hujić[2] ((nezavisni))
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 77 250
Pozivni broj (+387) 37

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Bosanski Petrovac

Bosanski Petrovac je grad i središte istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa 15.621 stanovnika prema popisu iz 1991.


Historija

Kao naselje Bosanski Petrovac je postojao i u rimsko doba kao raskrsnica puteva tad najmoćnijeg Rimskog carstva, a Konstantin Porfirogenet ga spominje 1334. godine pod nazivom Pset. Razdoblje rimske dominacije ovdje je potvrđeno nalazima na 15 lokaliteta, što već samo po sebi govori o veoma slabom naseljavanju ovih područja u to vrijeme. Na lokalitetu Bukovača nalaze se tragovi rimske nekropole, gdje je otkrivena kasno-antička grobnica i rimski novac. Još su sačuvani tragovi rimskog života na lokalitetima Cimesa, Vaganca Bjelajskog i kod lokaliteta Vodjenica.

Samo 16 lokaliteta iz perioda srednjeg vijeka govori da je ovo geografski veoma prostrano područje slabo naseljeno i u ovom periodu. Treba spomenuti srednjovjekovni grad Bjelaj (stari toponim Bilaj) koji se nalazi na rubu Bjelajskog (Bilajskog) polja. Prvi put se u dokumentima spominje 945. godine. Srednjovjekovna arhitektura ovog grada je i danas dosta dobro očuvana. Najstarijem jezgru grada pripada moćna okrugla kula visoka oko 16 m i gradsko dvorište s cisternom opasano snažnim bedemom. Pored kule je i glavni ulaz u grad. Od srednjovjekovnih naselja treba spomenuti grad Covku koji se spominje u 15. vijeku. Ruševine ovog grada nalaze se na prvobitnoj prethistorijskoj gradini. Historijski izvori ga spominju kao kraljevski grad u Humskoj župi. Najpoznatiji gospodari Covke bili su plemići Orlovići, koji su ovaj grad održavali sve do njegovog pada pod osmansku vlast 1524. godine. U pisanim dokumentima, naselje koje je bilo na mjestu današnjeg Bosanskog Petrovca spominje se 1334. godine pod nazivom St. Petri de eodem. Historiograf Sisic stavlja na ovo mjesto stari grad Pset u istoimenoj župi, koju spominje još Konstantin VII Porfirogenet u 10. vijeku. Međutim ubikacija Pseta i Psetske župe još do danas je ostalo nerazriješeno, pa se ovaj podatak mora uzeti sa dosta rezerve.

Osmanlije ovo područje osvajaju između 1520. i 1530. godine i tu organiziraju kadiluk Novosel. Bosanski Petrovac spada među mlađa gradska naselja u Krajini. Grad u Petrovcu sagrađen je za vrijeme sultana Ahmeda III. Iza Karlovačkog mira (1699. godine) Lika i Dalmacija, koje su do tada bile u sastavu velikog Osmanskog carstva, potpadaju pod vlast Austrije, odnosno Mletačke Republike, a bosnjačko muslimansko stanovništvo se povlači iz tih oblasti i naseljava područja Kulen-Vakufa, Bjelaja, Bihaća, Cazina i područje sadašnjeg Bosanskog Petrovca, gdje osnivaju grad. U gradu je bila jedna tabija i jedna kula na više katova, a spadala je među najviše u području Krajine.

Petrovački grad je dočekao u dobrom stanju okupaciju Austro-Ugarske 1878. godine. Vjerovatno je porušen 1905. godine prilikom provođenja regulacionog plana, koji je izgradila austro-ugarska vlast. U vrijeme osmanske dominacije bio je sjedište Petrovačke kapetanije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Bosanskom Petrovcu je održan Prvi kongres AFŽ i Prvi kongres ljekara partizana.

Geografija

Grad Bosanski Petrovac se nalazi na raskrsnici puteva Bihać-Jajce-Knin, u Petrovačkom polju, između planina Osječenice, Klekovače i Grmeča na nadmorskoj visini od 664 m. Općinu okružuju planine Grmeč sa sjevera, sa zapada Risovac i Cava, a sa juga Osječenica. Gorje je bogato šumama, što predstavlja osnovu ekonomskog razvoja općine. Samu visoravan najviše karakteriše kraško tlo. Osim nekoliko neznatnih izvora po podnožju okolnih obronaka na ovoj visoravni nema niti jedne rijeke, čak niti ovećeg potoka. Površina općine Bosanski Petrovac iznosi oko 750,1002 km2, a ukupna dužina granice je 144,20 km.

Ovaj kraj posjeduje izvrsne uvjete za planinski i lovni turizam. Na obroncima planine Grmeč nalaze se tereni za planinarenje, izlete i lov. Na razmeđu dvaju, šumom bogatim planinama Osječenice i Klekovače, smjestio se prevoj Oštrelj. Od davnina poznat kao vazdušna banja i vrijedno klimatsko odmaralište, privlačilo je pažnju znatiželjnika ali i zaljubljenika odmora u prirodi.

Za Bosanski Petrovac značajno je napomenuti proizvodnju ćilima u kućnoj radinosti.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Petrovac imala je 15.621 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Bosanski Petrovac ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Bunara, Drinić i Podsrnetica, od kojeg je područja formirana općina Petrovac.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanski Petrovac

Stanovništvo općine Bosanski Petrovac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 11.694 (74,86%) 11.129 (67,96%) 14.941 (80,34%)
Bošnjaci 3.288 (21,04%) 2.893 (17,66%) 3.315 (17,82%)
Hrvati 48 (0,30%) 49 (0,29%) 76 (0,40%)
Jugoslaveni 366 (2,34%) 2.071 (12,64%) 154 (0,82%)
ostali i nepoznato 225 (1,44%) 232 (1,41%) 111 (0,59%)
ukupno 15.621 16.374 18.597

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosanski Petrovac

Bosanski Petrovac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 2.678 (49,76%) 2.248 (49,43%) 2.551 (63,52%)
Srbi 2.345 (43,57%) 1.428 (31,40%) 1.257 (31,29%)
Hrvati 28 (0,52%) 36 (0,79%) 39 (0,97%)
Jugoslaveni 253 (4,70%) 794 (17,46%) 124 (3,08%)
ostali i nepoznato 77 (1,43%) 41 (0,90%) 45 (1,12%)
ukupno 5.381 4.547 4.016

Obrazovanje

OŠ Ahmet Hromadžić

Sport

U Bosanskom Petrovcu postoji fudbalski klub "Mladost" koji se takmiči u kantonalnoj ligi.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: