Stari Grad (Sarajevo)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Stari Grad
Općina
Pogled na stari dio grada
Pogled na stari dio grada
Stari grad sarajevo grb.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Stari Grad
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Sarajevo Canton.svg Kanton Sarajevo
Površina
 - Općina 51.4 km2
Stanovništvo
 - Općina 37 737 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 987 /km2
Gradonačelnik Ibrahim Hadžibajrić[2] (SBB BIH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 000
Pozivni broj (+387) 33
Općina Stari Grad (crvena boja) u Kantonu Sarajevo
Općina Stari Grad (crvena boja) u Kantonu Sarajevo
Web stranica: Općina Stari Grad


Stari Grad je sastavna općina gradske zajednice općina Sarajeva i historijsko središte tog grada. Zahvata istočnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući Alifakovac, Baščaršiju, Bendbašu, Bistrik i Vratnik. Graniči sa općinom Ilijaš na sjeveru, Istočnim Starim Gradom na istoku, Istočnim Novim Sarajevom na jugu, te sa općinama Centar i Novo Sarajevo na zapadu. Općina pokriva površinu od 55 km2 i teritorijalno, općina Stari Grad je najveća općina na području grada Sarajeva i zauzima oko 37% teritorije grada.[3] Mnoge od najpoznatijih sarajevskih građevina se nalaze u Starom Gradu, uključujuči Gazi Husrev-begovu džamiju i Vijećnicu. Po popisu iz 1991. godine, u općini je živjelo 50.744 stanovnika, od čega u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 48.794, a ostalih 1.950 u 15 naseljenih mjesta u okolini.

Dan općine Stari Grad Sarajevo je 2. maj.[4]

Historija[uredi | uredi izvor]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Politika[uredi | uredi izvor]

Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine. [5]

Načelnik općine[uredi | uredi izvor]

Na Općinskim izborima održanim 7. oktobra 2012. godine za načelnika općine Stari Grad izabran je Hadžibajrić Ibrahim, član Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB BIH) sa 45,84% ili ukupno 8339 glasova.[2]

Općinsko vijeće[uredi | uredi izvor]

Na izborima za Općinsko vijeće, održanim 7. oktobra 2012. godine, izabrano je 8 predstavnika iz Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB BIH), 7 iz Stranke demokratske akcije (SDA), 5 iz Socijaldemokratske partije BIH (SDP BIH), 3 iz Socijaldemokratske unije Bosne i Hercegovine (SDU BIH), 2 iz BPS-Sefer Halilović, 2 iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu, 2 iz Naše stranke, 1 iz Nezavisne lista "Za moj grad" i 1 iz Liberalno demokratske stranke Bosne i Hercegovine (LDS).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Starog Grada

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stari Grad (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 50.744 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Stari Grad je podijeljena. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta:Barice, Blizanci, Donje Biosko i Močioci, te dijelovi naseljenih mjesta: Faletići i Gornje Biosko. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Bulozi, Donje Međuše, Dovlići, Gornje Međuše, Hreša, Kumane, Njemanica, Studenkovići i Vučja Luka, te dijelovi naseljenih mjesta: Faletići i Gornje Biosko. Od ovog područja formirana je općina Istočni Stari Grad.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Stari Grad, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 50.744

  • Muslimani - 39.410 (77,66%)
  • Srbi - 5.150 (10,14%)
  • Hrvati - 1.126 (2,21%)
  • Jugoslaveni - 3.374 (6,64%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.684 (3,31%)

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sarajevo (dio koji pripada općini Stari Grad), popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 48.794

  • Muslimani - 39.130 (80,19%)
  • Srbi - 3.509 (7,19%)
  • Hrvati - 1.121 (2,29%)
  • Jugoslaveni - 3.356 (6,87%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.678 (3,43%)

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Sport[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: