Bosansko Grahovo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°11′S 16°22′I / 44.183, 16.367
Bosansko Grahovo
Grad
Panorama Bosanskog Grahova
Panorama Bosanskog Grahova
Službeni naziv: Općina Bosansko Grahovo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Kanton br. 10
Općina Bosansko Grahovo
Koordinate 44°11′S 16°22′I / 44.183, 16.367
Površina
 - Općina 780 km2
Stanovništvo
 - Općina 8 311 (1991)
 - Procjena 2 102 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 11 /km2
Gradonačelnik Uroš Makić[2] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 80 270
Pozivni broj (+387) 34

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo je grad i središte istoimene općine u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja se upravno nalazi u sastavu Kantona br.10.

Historija

Prahistorijsko doba

Na području današnjeg Bosanskog Grahova pretpostavlja se da je bilo života još u prethistoriji. Najvjerovatnije oko 4.300 godine p. n. e., u toku srednjeg neolita, datiraju ostaci jednog ili više naselja sojeničarskog tipa pronađenih na lokalitetu "Soline kuće". Iz vremena oko 2.300 godine p. n. e., koje pripada ranom bronzanom dobu nađeni su kulturni slojevi na Gradini i Gradinici, kao i grobovi u blizini sela Luke.

Rimsko doba

Bosansko Grahovo se kao naseljeno mjesto spominje pod imenom Salvia, a nalazilo se na rimskom putu, koji je vodio iz pravca Salone prema sjeveru, pravcem na kojem su osim Salvije ležali i Resanovci, Donji Unac, Petrovac, Hum Kokoruš (Sarnade), a odatle dalje lijevom obalom Sane na Prijedor (Ad Pretorivm?) i Boćim kod Dubice za Sisak. Iz tog vremena datiraju i rimski nadgrobni spomenici sa natpisima pronađeni u blizini policijske stanice u Grkovcima tokom 1970-ih. Pretpostavlja se da se na području Bosanskog Grahova osim Salvije nalazilo i drugo rimsko naselje, poznato pod imenom Stridon.

Dolazak Slavena

Kraj Rimskog carstva je početak velike seobe naroda. Doseljavanje Slavena na prostore Grahova teče kao i u ostalim krajevima ovog dijela Bosne. O tome svjedoči novčić pronađen u jednom grobu u okolici grada.

Srednjovjekovna Bosna

U vremenu koje je uslijedilo na području Bosanskog Grahova historičari bilježe prvu pojavu bosanskih krstjana (pripadnika Crkve bosanske, "heretika", u historiografiji poznatih kao bogumili). Iz vremena 12. vijeka datiraju stećci "dobrih Bošnjana", koji se i danas mogu pronaći u selu Pržina i njegovoj okolici. Iz perioda Bosanskog kraljevstva datiraju i tragovi starog rudnika boksita u Bastasima, koji je vjerovatno otvoren za vrijeme kralja Tvrtka I Kotromanića. Prema narodnim predanjima tu su radili saksonski rudari, porijeklom iz današnje Njemačke.

Osmanlijsko doba

Bosansko Grahovo kao mjesto u Bosni potpada 1463. pod osmansku vlast. Četiri vijeka osmanske vladavine učinili su da naselje dobije orijentalni pečat u svom tkivu, što je karakteristika najvećeg dijela sličnih mjesta u Bosni i Hercegovina. Dolaskom Osmanlija naselje i dalje ostaje beznačajna tačka na rubu Osmanskog carstva, u kojem uglavnom živi pravoslavno i muslimansko stanovništvo. Od značaja za Bosansko Grahovo i Grahovsko polje s njegovim mahom pravoslavnim stanovništvom, bili su agrarni ustanci iz druge polovine 19. vijeka. Već 1860. godine u kupreškom kraju djeluje emisar srpske vlade Nikola Okanović, rođeni Bosanac, koji tu ostaje do svoje smrti 1864. godine. On je pripremao ustaničke čete na Kupresu, u Prologu i u Grahovu, te su 1869. godine stigle i posebne četovođe u te krajeve. Do ustanka ipak nije došlo, jer vlada u Beogradu nije bila spremna na tako veliki zalogaj, kakva je bila Bosna toga doba. Nedugo iza toga na područje Grahovskog polja dolaze istaknuti srpski agitatori, poput arhimandrita Nićifor Dučića i sarajevskog trgovca Bogoljuba Petranovića, koji podižu ustanak novih četa za Kupres, Grahovo, Prolog i Grab-klanac prema Dalmaciji. U tu svrhu nastojalo se pridobiti i lokalne muslimane protiv Osmanlija i katolike preko franjevaca, kako bi se zagrijali za ideju stvaranja moderne države južnih Slavena pod srpskom dominacijom. Ovi su ustanci ugušeni, nakon kojih se i dalje ne poštuje Seferska naredba od 12. septembra 1859. godine o agrarnim odnosima u Bosni. Nezadovoljstvo u narodu i dalje je tinjalo, prijeteći da se pretvori u ustanak.

Austrougarsko doba

Ni u narednom periodu Bosansko Grahovo nije doživjelo procvat, kakav su možda očekivali njegovi stanovnici. Umjesto toga mjesto ostaje uspavana kasaba na rubu Bosne, koju zaobilaze brojne promjene u društvu, koje su prošle područjem Jugoistočne Evrope. 1878. Bosanko Grahovo je ušlo, kao malo naseljeno mjesto sa tipičnim bosankim planinskim karakterom, u sastav moćne Austro-Ugarske, gdje ostaje do kraja Prvog svjetskog rata 1918. U selu Obljaj smještenom istočno od Bosanskog Grahova rođen je u to vrijeme i Gavrilo Princip, velikosrpski nacionalist i pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "Mlada Bosna", koji je u Sarajevu ljeta 1914. godine pucao na austrougarskog prestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegovu noseću suprugu. Tom prilikom su oboje ubijeni, što je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.

Dvadeseti vijek

Bosansko Grahovo nije doživjelo ništa bolju sudbinu ni u vrijeme jugoslavenskih država, kad postaje zasebna općina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na granici sa Hrvatskom, što je i danas. Nakon vojne operacije "Oluja", koju su snage Hrvatske vojske izvele protiv vojske Republike Srpske ljeta 1995. Bosansko Grahovo je ušlo u sastav Kantona br. 10 Federacije Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosansko Grahovo imala je 8.311 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Bosansko Grahovo, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosansko Grahovo

Stanovništvo općine Bosansko Grahovo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 7.888 (94,91%) 7.739 (85,68%) 10.100 (95,68%)
Hrvati 226 (2,71%) 264 (2,92%) 364 (3,44%)
Bošnjaci 12 (0,14%) 5 (0,05%) 14 (0,13%)
Jugoslaveni 135 (1,62%) 952 (10,54%) 37 (0,35%)
ostali i nepoznato 50 (0,60%) 72 (0,79%) 40 (0,37%)
ukupno 8.311 9.032 10.555

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.999 (95,37%) 1.358 (84,76%) 1.167 (94,95%)
Hrvati 14 (0,66%) 26 (1,62%) 25 (2,03%)
Bošnjaci 6 (0,28%) 4 (0,24%) 11 (0,89%)
Jugoslaveni 61 (2,91%) 193 (12,04%) 18 (1,46%)
ostali i nepoznato 16 (0,76%) 21 (1,31%) 8 (0,65%)
ukupno 2.096 1.602 1.229

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: