Derventa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 44°59′S 17°54′I / 44.983, 17.9
Derventa
Grad i općina
Дервента (грб).svg
Grb
Službeni naziv: Općina Derventa
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Derventa
Koordinate 44°59′S 17°54′I / 44.983, 17.9
Površina
 - Općina 517 km2
Stanovništvo
 - Općina 56 489 (1991)
Gustoća
 - Općina 109 /km2
Gradonačelnik Milorad Simić (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 74400
Pozivni broj (+387) 53

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Derventa u BiH
Web stranica: Općina Derventa


Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km2 u pedeset šest sela i gradu Derventi po popisu iz 1991. godine, živjelo je 56.489 stanovnika, od toga u samom gradu Derventi - 17.748.

Historija

Kada je riječ o historiji Dervente mora se priznati da je ostalo malo zabilježenih podataka. Iz osmanskih izvora saznajemo da se na mjestu današnjeg grada nalazilo selo Gornja Ukrina, koje je 1600. godine imalo dvije stotine petnaest kuća. Krajem 19. vijeka bio je to već grad sa 3.200 domaćinstava. Prva osnovna škola počela je da radi 1864. a gradska bolnica dvadesetak godina kasnije. Do kraja 19. vijeka već su razvijeni i prvi industrijski pogoni. Izgrađen je parni mlin, tkačnica, štamparija, vodovod, a kroz Derventu je prošla i pruga uskog kolosjeka koja je povezivala Bosanski Brod i Sarajevo. Početkom 20. vijeka Derventa je već postala i bogato trgovačko mjesto, a njena okolina važila je kao jedan od najplodnijih krajeva tadašnje Bosne. Pred Prvi svjetski rat u Derventi su otvorene gimnazija, učiteljska i poljoprivredna škola. Nakon Drugog svjetskog rata u kome je život izgubilo oko 1000 ljudi sa ovog područja i znatnih razaranja, Derventa 1980-ih godina dostiže vrhunac u svom razvoju i svrstava se u gornji dio ljestvice srednje razvijenih općina Bosne i Hercegovine. Pred posljednji rat od 57.000 stanovnika općine u industriji tekstila, kože i obuće, crne metalurgije i metaloprerade, poljoprivredne proizvodnje, građevinarstvu, grafičkoj industriji i drugim pratećim djelatnostima bilo je trinaest i po hiljada zaposlenih. Derventa je imala 17.000 stanovnika, a sa svim centrima mjesnih zajednica bila je povezana kategorisanim putevima. Do važnijih centara u širem okruženju i centara susjednih općina vodili su magistralni putevi. To je sa njenim geografskim položajem činilo posebnu pogodnost za protok roba, ljudi i brzu komunikaciju sa većim regionalnim centrima bivše Jugoslavije.

Geografija

Općina Derventa nalazi se na sjeveru BIH. Derventa leži na obalama rijeke Ukrine, a sam grad je smješten na desnoj obali Ukrine. Derventa se nalazi na 44°55's.g.š. i 17°54'i.g.d. područje ove općine prostire se između niskih planina: Matojice na sjeverozapadu, Vučjaka na sjeveroistoku i Krnina na jugozapadu, a na sjeveru je rijeka Sava koja predstavlja 10 km dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Derventa graniči sa općinama Bos.Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor i Srbac. U saobraćajno-geografskom pogledu općina Derventa ima jako povoljan položaj. Smještena je na raskrsnici putnih pravaca za Bos. Brod, Bos. Šamac, Doboj i B.Luku. U regionalno-geografskom pogledu teritorij općine Derventa pripada makroregiji Peripanonske Bosne, mezoregiji Posavsko-donjovrbasko-donjobosanska. U geotektonskom pogledu prostor ove općine pripada unutrašnjoj srednjobosanskoj flišnoj zoni. u većem dijelu teritorija je aluvijalna ravan koju je izgradila rijeka Sava i njene pritoke u ovom dijelu djelovanjem bočne erozije. Što se tiče geološke građe na ovom prostoru najviše dominiraju neogene i kvartarne naslage. Prostor aluvijalne ravni izgrađen je od najmlađih sedimenata: šljunka, pijeska, glina. ovakav geološki sastav imaju brežuljkasta uzvišenja Vučjaka, za razliku od obronaka Matojice gdje više dolaze do izražaja starije eruptivne stijene graniti. U pogledu reljefa ovaj prostor pripada južnom obodu Panonske nizije. To je pretežno brežuljkasto nizijski kraj, kojeg karakterišu niski brežuljci različitog pravca pružanja od 200-250 m nadmorske visine. U klimatskom pogledu prostor općine Derventa ima Cfb-umjerenokontinentalnu klimu sa toplim ljetom. Prosječna godišja temperatura zraka kreće se oko 11 °C. Srednja januarska temperatura je oko -1 °C, a srednja julska iznosi 22 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se oko 1000 mm. Od vegetacijskog pokrova prisutne su vlažne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena, te umjereno vlažne šume vrba i topola.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Derventa, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Derventa, popis 1991.

ukupno: 56.489

  • Srbi - 22.938 (40,60%)
  • Hrvati - 21.952 (38,86%)
  • Muslimani - 7.086 (12,54%)
  • Jugoslaveni - 3.348 (5,92%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.165 (2,08%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Derventa, popis 1991.

ukupno: 17.748

  • Muslimani - 5.558 (31,31%)
  • Srbi - 4.555 (25,66%)
  • Hrvati - 4.317 (24,32%)
  • Jugoslaveni - 2.623 (14,77%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 695 (3,91%)

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Mjesne zajednice, 1991.

Gradske mjesne zajednice

  • MZ Derventa I
  • MZ Derventa II
  • MZ Derventa III
  • MZ Potočani
  • MZ Ukrina

obuhvataju naseljeno mjesto Derventa (najveći dio)

Prigradska mjesna zajednica - MZ Bišnja - obuhvata naseljena mjesta: Derventa (manji dio), Donja Bišnja, Gornja Bišnja, Osojci i Tetima

Seoske mjesne zajednice

  • MZ Agići - obuhvata naseljena mjesta: Agići, Lug, Lužani i Rapćani
  • MZ Begluci - obuhvata naseljena mjesta: Begluci i Gradac
  • MZ Bijelo Brdo - obuhvata naseljeno mjesto Bijelo Brdo
  • MZ Bosanski Dubočac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Dubočac i Pjevalovac
  • MZ Bukovica - obuhvata naseljena mjesta: Bukovica Mala i Bukovica Velika
  • MZ Bunar - obuhvata naseljena mjesta: Brezici, Bukovac, Bunar, Kovačevci, Stanići i Velika
  • MZ Cerani - obuhvata naseljeno mjesto Cerani
  • MZ Crnča - obuhvata naseljeno mjesto Crnča
  • MZ Donji Višnjik - obuhvata dio naseljenog mjesta Donji Višnjik
  • MZ Gornji Višnjik - obuhvata naseljeno mjesto Gornji Višnjik i dio naseljenog mjesta Donji Višnjik
  • MZ Kalenderovci - obuhvata naseljena mjesta: Donja Lupljanica, Donji Detlak, Drijen, Gornji Detlak, Kalenderovci Donji i Kalenderovci Gornji
  • MZ Kostreš - obuhvata naseljeno mjesto Kostreš
  • MZ Kulina - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Božinci, Kulina i Poljari
  • MZ Kuljenovci - obuhvata naseljeno mjesto Kuljenovci
  • MZ Lupljanica - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Lupljanica i Vrhovi
  • MZ Lužani Bosanski - obuhvata naseljeno mjesto Lužani Bosanski
  • MZ Lužani Novi - obuhvata naseljeno mjesto Lužani Novi
  • MZ Mišinci - obuhvata naseljena mjesta: Gradina, Mala Sočanica, Mišinci i Tunjestala
  • MZ Miškovci - obuhvata naseljeno mjesto Miškovci
  • MZ Modran - obuhvata naseljena mjesta: Dažnica i Modran
  • MZ Osinja - obuhvata naseljeno mjesto Osinja
  • MZ Pojezna - obuhvata naseljeno mjesto Pojezna
  • MZ Polje - obuhvata naseljeno mjesto Polje
  • MZ Trstenci - obuhvata naseljeno mjesto Trstenci
  • MZ Velika Sočanica - obuhvata naseljeno mjesto Velika Sočanica
  • MZ Zelenike - obuhvata naseljena mjesta: Šušnjari, Zelenike i Živinice
  • MZ Žeravac - obuhvata naseljeno mjesto Žeravac

Politika

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda

[icon] Moguće je da ova sekcija ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku.

U posljednjem ratu koji se odvijao na većem dijelu područja općine bilo je mnogo žrtava, a razorena su i uništena ogromna materijalna dobra. U direktnim borbenim dejstvima oštećen je ili uništen veći dio stambenih zgrada, industrijska oprema, posebno prerađivački kapaciteti Tekstilne industrije "Ukrina", kao i materijalna dobra poljoprivrede. Prema nepotpunim podacima materijalna ratna šteta procenjuje se na preko pet stotina miliona dolara. Po prestanku ratnih dejstava sa skromnim vlastitim materijalnim mogućnostima pristupilo se sanaciji objekata koji su bili neophodni za uspostavljanje najvažnijih životnih funkcija. Uz pomoć donatora saniran je dio vodovoda, elektro i PTT sistema, školskih objekata, obdanište i dom zdravlja, kao i veći dio lokalnih puteva i saobraćajnica magistralnog značaja. Pokrenut je i dio privrednih kapaciteta. Predratni privredni kapaciteti Dervente i proizvodnja čijih je šezdeset procenata bilo namjenjeno stranom tržištu, te značajna poljoprivredna proizvodnja, uz dobre saobraćajne veze i kadrovski potencijal predstavljaju osnovu privredne obnove i daljeg razvoja ove općine.

Kada je riječ o ulaganju u privredu Dervente posebnu pažnju svakako privlači "Ukrina" sa devedeset godina dugom tradicijom u proizvodnji tkanina i pletenina sa ubačenom potkom. Ta proizvodnja dostigla je 1991. godine 10 miliona metara kvadratnih tkanine, a proizvođeni su i zaštitna oprema, kuhinjska galanterija i posteljina. U fabrici je radilo hiljadu 800 radnika. No, "Ukrina" je najviše i pogođena ratnim razaranjima. Tkačnica je potpuno uništena, a predionica, dorada i konfekcija djelimično oštećene. U fabrici trenutno četrdeset zaposlenih proizvodi zaštitnu odjeću i posteljinu. Fabrika šavnih cijevi "UNIS" imala je godišnju proizvodnju od 40 hiljada tona cijevi, cijevnih elemenata i proizvoda finalne prerade. Trenutno se proizvodni kapaciteti ove fabrike koriste sa 25 procenata. To jasno ukazuje koje su mogućnosti ulaganja u tu fabriku, posebno u finalnu preradu, pogotovo što tržište za proizvode "UNIS"-a postoji, a sačuvan je i kadrovski potencijal. U Fabrici obuće "DEMOS" proizvođeno je prije rata 15 hiljade pari obuće dnevno, od čega 90 procenata za izvoz. Fabrika danas radi sa 23 procenta kapaciteta, a veći dio proizvodnje namjenjen je stranim partnerima. Imajući u vidu infrastrukturnu opremljenost objekata i kadrovski potencijal dodatna ulaganja omogućila bi znatno proširenje proizvodnje. Potrebe za dodatnim kapitalom postoje i u ostalim preduzećima u Derventi. Značajne su mogućnosti povećanja proizvodnje i širenja proizvodnih programa u Fabrici autodijelova "Mehanika", zatim Građevinskom preduzeću "Rad", štampariji "Iskra", Preduzeću za proizvodnju, montažu i projektovanje metelnih konstrukcija i opreme "Tehnorad" i nizu drugih privatnih preduzeća kojih je sve više u Derventi. Ona su komplementarna većim industrijskim kapacitetima i dopunjuju proizvodne programe. Razvoju tih preduzeća doprinose i stimulativne olakšice u planskoj gradnji, kako stambenog, tako i poslovnog prostora.

Oblast poljoprivrede u društvenom i individualnom sektoru također predstavlja bitnu osnovu ekonomskog razvoja općine. Dodatnim ulaganjem u ratarsku proizvodnju, proizvodnju stočne hrane, doradu sjemena, tovne kapacitete, otkup i preradu mlijeka, klaničke kapacitete i preradu mesa, može se značajno povećati obim proizvodnje, jer sirovine postoje, a plasman proizvoda je obezbjeđen. Na području općine postoji blizu tri stotine mini farmi za pet stotina muznih krava, tov deset hiljada junadi i četiri stotine hiljada pilića. Ako se tome dodaju i prije rata izgrađeni kapaciteti fabrike stočne hrane koja je proizvodila 57 tona hrane u jednoj smjeni sa skladišnim prostorom za hiljadu tona, zatim fabrika sjemena za deset tona krmnog bilja, dvadeset hiljada kartica povrća i osam tona sjemena na liniji dorade u jednoj smjeni, te podatak da je fabrika raspolagala sa stotinu pedeset hektara uredjenog zemljišta i kapacitetom za tov šest stotina junadi u turnusu, jasno je da su raspoloživi kapaciteti u poljoprivredi izuzetno veliki, ali neiskorišteni. Geografski položaj i prirodne karateristike područja općine Derventa pružaju značajne mogućnosti za razvoj lovnog i seoskog turizma. Cijela teritorija bogata je divljači niskog lova a obronci Motajice poznati su po srnećoj divljači. I čista i nezagadjena rijeka Ukrina koja protiče kroz Derventu bogata je ribom, a u ljetnim mjesecima popularno izletište Dervenčana.

Obrazovanje

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Zanimljivosti

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Sportski timovi

  • F.K. Tekstilac,
  • Ž.R.K. Demos,
  • N.K "MARKOVAC"

Znamenite ličnosti

Reference

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Derventa koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: