Čajniče

Čajniče
Grad
Panorama Čajniča
Grb
Službeni naziv: Općina Čajniče
Država	Bosna i Hercegovina
entitet	Republika Srpska
Općina	Čajniče
Nadmorska visina	816 m.i.m.
Koordinate	43°33′S 19°4′I
Površina
- Općina	274 km²
Stanovništvo
- Općina	8 956 (1991)
Gustoća
- Općina	33 /km²
Gradonačelnik	Branko Roljić (SNSD)
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	73 280
Pozivni broj	(+387) 58
Web stranica: Općina Čajniče

Čajniče je gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.

Historija

Čajniče, poslije I svjetskog rata

Čajniče, druga polovina 20. vijeka

Čajniče se se pominje još davne 1477. godine, i od tada počinje da bilježi svoju historiju.

Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Istanbulu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.

Ime Čajniče podsjeća na persijsko porijeklo, a ima značenje dobra i hladna voda. Istina je da vode u Čajniču ima u izobilju. Otkrili su ga mnogi ljudi, i u njemu se nastanili. Kasnije su ga otkrili i mnogi putnici, koji su ga godinama pohodili.

Do 1572. godine Čajniče je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk.

Na 15. km od Čajniča 1379. godine podignut je srednjovjekovni grad Samobor (kod Međuriječja), a podigao ga je Sandalj Hranić.

Podrobnije podatke i opis Čajniča iz tog perioda, imamo u putopisu poznatog turskog putopisca Evlije Čelebije, koji je u Čajniču bio 1664. godine. Za ono vrijeme, ovaj veliki svjetski putnik, koji je prošao čitavo, tada ogromno Osmanlijsko carstvo i druge strane zemlje, u svom opisu za Čajniče navodi da tako čudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruženo velikim brdima sa ogromnim drvećem i sa strašnim ponorima, svojim položajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strašno, dok su sa druge strane predjeli sa voćnjacima prave rajske bašte.

Za sam šeher (grad) kaže da ima 5 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ćeramidom, daskom, šindrom i kamenim pločama. Istovremeno navodi da u šeheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, četiri derviške tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 dućana.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čajniče imala je 8.956 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Čajniče u cjelini ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Čajniče, popis 1991.

ukupno: 8.956

• Srbi - 4.709 (52,57%)
• Bošnjaci - 4.024 (44,93%)
• Hrvati - 5 (0,05%)
• Jugoslaveni - 77 (0,85%)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 141 (1,57%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Čajniče, popis 1991.

ukupno: 3.152

• Srbi - 1.802 (57,17%)
• Bošnjaci - 1.192 (37,81%)
• Hrvati - 2 (0,06%)
• Jugoslaveni - 51 (1,61%)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 105 (3,33%)

Geografija

Nalazi se na dvadesetom kilometru puta Goražde - Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.

Vanjski linkovi

• Službena stranica