Čajniče

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°33′S 19°4′I / 43.55, 19.067
Čajniče
Grad
Panorama Čajniča
Panorama Čajniča
Grb Cajnice.JPG
Grb
Službeni naziv: Općina Čajniče
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Čajniče
Nadmorska visina 816 m.i.m.
Koordinate 43°33′S 19°4′I / 43.55, 19.067
Površina
 - Općina 274 km2
Stanovništvo
 - Općina 8 956 (1991)
Gustoća
 - Općina 33 /km2
Gradonačelnik Branko Roljić[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 73 280
Pozivni broj (+387) 58

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Čajniče

Čajniče je gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.

Historija

Čajniče, poslije I svjetskog rata
Čajniče, druga polovina 20. vijeka

Čajniče se se pominje još davne 1477. godine, i od tada počinje da bilježi svoju historiju.

Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Istanbulu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.

Ime Čajniče podsjeća na persijsko porijeklo, a ima značenje dobra i hladna voda. Istina je da vode u Čajniču ima u izobilju. Otkrili su ga mnogi ljudi, i u njemu se nastanili. Kasnije su ga otkrili i mnogi putnici, koji su ga godinama pohodili.

Do 1572. godine Čajniče je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk.

Na 15. km od Čajniča 1379. godine podignut je srednjovjekovni grad Samobor (kod Međuriječja), a podigao ga je Sandalj Hranić.

Podrobnije podatke i opis Čajniča iz tog perioda, imamo u putopisu poznatog turskog putopisca Evlije Čelebije, koji je u Čajniču bio 1664. godine. Za ono vrijeme, ovaj veliki svjetski putnik, koji je prošao čitavo, tada ogromno Osmanlijsko carstvo i druge strane zemlje, u svom opisu za Čajniče navodi da tako čudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruženo velikim brdima sa ogromnim drvećem i sa strašnim ponorima, svojim položajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strašno, dok su sa druge strane predjeli sa voćnjacima prave rajske bašte.

Za sam šeher (grad) kaže da ima 5 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ćeramidom, daskom, šindrom i kamenim pločama. Istovremeno navodi da u šeheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, četiri derviške tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 dućana.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Čajniča

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čajniče imala je 8.956 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Čajniče u cjelini ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Čajniče, popis 1991.

ukupno: 8.956

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Čajniče, popis 1991.

ukupno: 3.152

Geografija

Nalazi se na dvadesetom kilometru puta Goražde - Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.

Poznate osobe

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: