Zavidovići

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Koordinate: 44°27′S 18°09′I / 44.45, 18.15
Zavidovići
Grad
Panorama Zavidovića
Panorama Zavidovića
Grbzavidovici.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Zavidovići
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Zavidovići
Koordinate 44°27′S 18°09′I / 44.45, 18.15
Površina
 - Općina 590.3 km2
Stanovništvo
 - Općina 57 164 (1991)
 - Procjena 38 027 (2009[1])
Gustoća
 - Općina 64.4 /km2 
Gradonačelnik Suad Omerašević[2] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 72 220
Pozivni broj (+387) 32

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Zavidovići u BiH
Web stranica: Općina Zavidovići

Zavidovići su općina i grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u gradu Zavidovićima živjelo je 12.947 stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su mlad grad, nastao krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 step. C, sa padavinama od 800–1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.

Grad je već odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja" i s pravom je nazvan "grad drveta". Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja, Gostović.

Niko pouzdano ne zna kada se prvi čovjek nastanio na međuriječje Bosne, Krivaje i Gostovića. Ozbiljnih arheoloških iztraživanja na području Zavidovića do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima.

Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi.

Ono što nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovaj teritorij, ali nam historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.

Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi (izvor?) misli da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo). Možda je Sabit imao obitelj koju su zvali Sabitovići. Vremenom od Sabitovića nastali Zavidovići.[citat potreban] Istočno od grada Zavidovića se nalazi Mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja. Svi ti podaci govore da je ovaj kraj od davnih vremena bio dobro naseljen i da je bio ranije od mnogo većeg značaja nego danas.

Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Na osnovu toga može se predpostaviti da je tu bilo podgrađe. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno, a to ime upućuje na srednji vijek. Kad je Marija Terezija, priča se, bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog balk-riba).

Osmansko doba[uredi | uredi izvor]

Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja. Kada su tačno zauzeli ovo područje i tu uspostavili vlast nije poznato.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanskog vakta su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.

Austro-ugarsko doba[uredi | uredi izvor]

Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

1899. godine firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.

1900. godine je završena izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.

1902. godine firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.

1911. godine, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.

Arheološka otkrića[uredi | uredi izvor]

1911 godine u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom, koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.

Kamene kugle

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.[citat potreban] Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.

Savremeno doba[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 06.04.2009. godine, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv "Duga" i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne.

Sredinom 2010. godine počeli su radovi na obalama rijeke Bosne. Planirano je da se naprave pločnici i šetališta s obe strane rijeke, a ta šetališta će spajati glavni most s novoizgrađenim drvenim. Dok su iskopavanja obala bila još u tijeku, odlučeno je da se napravi malo riječno ostrvo, na kojem će kasnije biti nasuta zemlja i posađeno koje drvo.

Drveni most "Duga" je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine.

Spomenici kulture[uredi | uredi izvor]

Spomenik poginulim borcima NOBa 1941-1945, napravljen u postratnom periodu Drugog Svjetskog rata, na kojem uz imena poginulih pripadnika NOBa ovg grada piše "...I KAD NAM MUŠKE UZMETE ŽIVOTE, GROBOVI NAŠI BORIT ĆE SE S VAMA..." (Šantić)

  • Manastir Sv. Trojice, Vozuća, izgrađen u 15 vijeku.
  • Manastir Udrim Sv. Pantelejmona izgrađen u 16 vijeku.
  • Katolička crkva Sv. Josipa, izgrađena 1914. godine.
  • Pravoslavna crkva Sv. Save izgrađena 1911. godine.
  • Pravoslavna crkva SV. Nikole u Čardaku izgrađena 1768. godine.
  • Park prirode Tajan, nekada glavno odmaralište i skijalište zavidovićana; danas ruševna infrastruktura bez namjene.

Spomenik poginulim borcima Armije Repubilike Bosne i Hercegovine te i civilima općine Zavidiovići nalazi se u samom centru grada. Na spomen pločama je izpisano oko 4000 imena ljudi koji su svoje živote dali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu 90-tih godina 20. stoljeća. Na spomeniku je napisano: "...I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s Vama... A. Šantić "

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zavidovići imala je 57.164 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Zavidovići, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Zatim su naseljena mjesta Brankovići, Donji Lug, Gornji Lug, Vrbica, Debelo Brdo, Osova, Vinište i Gornja Lovnica, ušli u sastav općine Žepče.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Zavidovići, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 57.164

  • Muslimani - 34.198 (59,82%)
  • Srbi - 11.640 (20,36%)
  • Hrvati - 7.576 (13,25%)
  • Jugoslaveni - 2.726 (4,76%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.024 (1,81%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Zavidovići, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 12.947

  • Muslimani - 5.029 (38,84%)
  • Srbi - 3.137 (24,22%)
  • Jugoslaveni - 2.228 (17,20%)
  • Hrvati - 1.827 (14,11%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 672 (5,19%)

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Zavidovići koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: