Kakanj
| Kakanj | ||
| Grad | ||
|
Panorama Kaknja
|
||
|
||
| Službeni naziv: Općina Kakanj | ||
| Država | ||
|---|---|---|
| entitet | Federacija BiH | |
| Kanton | ||
| Općina | Kakanj | |
| Koordinate | ||
| Površina | ||
| - Općina | 462 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Općina | 55.950 (1991) | |
| - Procjena | 43.199 (2012[1]) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 121 /km² | |
| Gradonačelnik | Nermin Mandra[2] (SDA) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 72 240 | |
| Pozivni broj | (+387) 32 | |
| Web stranica: Općina Kakanj | ||
Kakanj je industrijski grad i općina u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
1991. godine, općina Kakanj je imala 55.950 stanovnika, od kojih su 54,56% Bošnjaci, 29,59% Hrvati, 8,80% Srbi, 4,56% Jugoslaveni i 2,49% ostali. Grad Kakanj je imao 12.008 stanovnika, dok danas prema slobodnoj procjeni grad ima oko 20.000 stanovnika.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine[citat potreban]. Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.
Značaj [uredi]
Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. Industrija - U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u BiH), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog uglja Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH).
Turizam [uredi]
U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljeva Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva. Malo dalje od Kraljeve Sutjeske (u općini Vareš) nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati. Potrebno je još naglasiti da se u Kraljevoj Sutjesci nalazi Franjevački Samostan, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podaci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Osim samostana nalazi se i jedna od najstarijih džamija u BiH, koju je po predanju izgradio sam Sultan Mehmed El-Fatih II. Na područiju općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica, koji je ugostio veliki broj stranih i domaćih turista.
Stanovništvo [uredi]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kakanj imala je 55.950 stanovnika, raspoređenih u 106 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kakanj, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Kakanj, popis 1991. [uredi]
ukupno: 55.950
- Bošnjaci - 30.528 (54,56%)
- Hrvati - 16.556 (29,59%)
- Srbi - 4.929 (8,80%)
- Jugoslaveni - 2.554 (4,56%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.383 (2,49%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kakanj, popis 1991. [uredi]
ukupno: 12.008
- Bošnjaci - 4.977 (41,44%)
- Hrvati - 2.387 (19,87%)
- Srbi - 2.053 (17,09%)
- Jugoslaveni - 1.841 (15,33%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 750 (6,24%)
Sportski timovi [uredi]
| Molimo vas da proširite i poboljšate ovu sekciju (dio članka) a poslije toga uklonite ovaj šablon. Pogledajte stranicu za razgovor. |
U Kaknju je sport veoma razvijen. Jedan od nacjenjenijih fudbalskih klubova na prostoru Bosne i Hercegovine, Rudar Kakanj, koji postoji od 1928. godine. Zapaženi su uspjesi kakanjskih odbojkaša, odnosno odbojkaškog kluba Kakanj, koji je najtrofejniji odbojkaški poslijeratni klub u Bosni i Hercegovini, više puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvaja se šahovski klub Rudar Kakanj, i kuglaški klub Kakanj, koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu, više puta na evropskim takmičenjima. Pored ovih klubova postoji i teniski klub Kameni Dvorac koji osvaja sve više turnira. Dok košarkaški klub Kakanj, nakon prekida od nekoliko godine opet zaigrao.
Znamenite ličnosti [uredi]
- Rudi Čajavec, Kakanjski pilot i narodni heroj iz Drugog svjetskog rata. Jedan od začetnika Jugoslovenske avijacije
- Niko Lozančić, predsjednik FBIH
- Fahrija Dautbegović - Faćo, dugogodišnji čuvar mreže zagrebačkog Dinama, nastupao i za reprezentaciju bivše Jugoslavije
- Kenan Hasagić, golman seniorske reprezentacije BiH
- Emir Hadžić, nogometaš, nastupa za reprezentaciju BiH
- Ševal Zahirović, nogometaš, nastupao za reprezentaciju BiH
- Ramiz Husić, nogometaš, nastupao za reprezentaciju BiH
- Nermin Omić, glumac (uloga Seje - u seriji Viza za budućnost)
- Zijad Gračić, glumac (uloga Ante - Obični ljudi)
- Mirza Mušija, glumac (Nadrealisti)
- Irna Smaka, miss BiH
- Dejan Lovren, nogometaš, nastupa za reprezentaciju Hrvatske
- Mladen Bartulović, nogometaš, nastupa za reprezentaciju Hrvatske
Reference [uredi]
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
Nedovršeni članak Kakanj koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.