Kakanj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°07′52″S 18°05′50″I / 44.13111, 18.09722
Kakanj
Grad
Panorama Kaknja
Panorama Kaknja
Kakanj grb.png
Grb
Službeni naziv: Općina Kakanj
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Kakanj
Koordinate 44°07′52″S 18°05′50″I / 44.13111, 18.09722
Površina
 - Općina 462 km2
Stanovništvo
 - Općina 55.950 (1991)
 - Procjena 43.199 (2012[1])
Gustoća
 - Općina 121 /km2 
Gradonačelnik Nermin Mandra[2] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 72 240
Pozivni broj (+387) 32

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Kakanj u BiH
Web stranica: Općina Kakanj

Kakanj je industrijski grad i općina u centralnoj Bosni, koji se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

1991. godine, općina Kakanj je imala 55.950 stanovnika, od kojih su 54,56% Bošnjaci, 29,59% Hrvati, 8,80% Srbi, 4,56% Jugoslaveni i 2,49% ostali. Grad Kakanj je imao 12.008 stanovnika, dok danas prema slobodnoj procjeni grad ima oko 20.000 stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Čaršijska džamija u centru grada

Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine. [3] Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. Industrija - U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u BiH), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog uglja Kakanj, jedan od najuspješnijih rudnika u BiH.

Turizam[uredi | uredi izvor]

U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljeva Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva. Malo dalje od Kraljeve Sutjeske (u općini Vareš) nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati. Potrebno je još naglasiti da se u Kraljevoj Sutjesci nalazi Franjevački Samostan, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podaci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Osim samostana nalazi se i jedna od najstarijih džamija u BiH, koju je po predanju izgradio sam Sultan Mehmed El-Fatih II. Na područiju općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica, koji je ugostio veliki broj stranih i domaćih turista.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Kaknja

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kakanj imala je 55.950 stanovnika, raspoređenih u 106 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kakanj, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kakanj, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Popis 1991.
Muslimani*
  
30.528 54,56%
Hrvati
  
16.556 29,59%
Srbi
  
4.929 8,80%
Jugoslaveni
  
2.554 4,56%
ostali
  
1.383 2,49%
ukupno: 55.950

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kakanj, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Popis 1991.
Muslimani*
  
4.977 41,44%
Hrvati
  
2.387 19,87%
Srbi
  
2.053 17,09%
Jugoslaveni
  
1.841 15,33%
ostali
  
750 6,24%
ukupno: 12.008

Sportski timovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

U Kaknju je sport veoma razvijen. Jedan od nacjenjenijih fudbalskih klubova na prostoru Bosne i Hercegovine, Rudar Kakanj, koji postoji od 1928. godine. Zapaženi su uspjesi kakanjskih odbojkaša, odnosno odbojkaškog kluba Kakanj, koji je najtrofejniji odbojkaški poslijeratni klub u Bosni i Hercegovini, više puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvaja se šahovski klub Rudar Kakanj, i kuglaški klub Kakanj, koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu, više puta na evropskim takmičenjima. Pored ovih klubova postoji i teniski klub Kameni Dvorac koji osvaja sve više turnira. Dok košarkaški klub Kakanj, nakon prekida od nekoliko godine opet zaigrao.

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.fzs.ba/saopcenja/2012/14.2.1.pdf
  2. ^ [1]
  3. ^ „Азь Стефан Дабиша, по милости бога краль Срьблемь, Босни, Примори, Хльмьсци земли, Долнимь краемь,западнимь странамь, усорьски, соьлски и Подрину и кь тому ... всесрьдьчани и вазможни витезь и вирни нашь воевода Хрьвое,син воеводе Вулкца, и за ту негову службу вирну створи милость кралавство ми и с боголубимомь госпоиомь,сь благодарованомь ми кралицомь кyрь Еленомь реченому воеводи Хрьвою дасмо му наша дви сели господьски, и по сиихь нашихь листихь записасмо прьво село у Трьстивници у име Какань са всими правими меями, село у Лузиехь у име Храсть са всими правими мејами, нему и негови дитьци и нихь послиднему, да ѥ за племенити у вѣки вѣкомa“ (15.april 1392. godine), Đuro Šurmin, Hrvatski spomenici, Sveska I, Zagreb 1898, 95-98.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: