Gračanica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Gračanica. Za druga značenja, pogledajte Gračanica (čvor).
Koordinate: 44°41′S 18°18′I / 44.683, 18.3
Gračanica
Grad
Panorama Gračanice
Panorama Gračanice
Grb Gračanice.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Gračanica
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski kanton
Općina Gračanica
Koordinate 44°41′S 18°18′I / 44.683, 18.3
Površina
 - Općina 219 km2
Stanovništvo
 - Općina 59.134 (1991)
 - Procjena 52.426 (2012[1])
Gustoća
 - Općina 270 /km2 
Gradonačelnik Nusret Helić[2] (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 320
Pozivni broj (+387) 35

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Gračanica u BiH
Web stranica: Općina Gračanica

Gračanica je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanskog kantona i centar istoimene općine. Zahvata veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči sa općinama Gradačac na sjeveru, Srebrenik na istoku te Lukavac na jugoistoku. Granične općine sa južne i zapadne strane su Bosansko Petrovo Selo i Doboj Istok. Općina je do rata 1992-1995 pokrivala površinu od 387 km2, da bi joj nakon Daytonskog sporazuma pripala teritorija od 219 km2.

Na ovom području po statistici iz 2000. godine živi 55.144 stanovnika u 18 mjesnih zajednica.

Historija

Sahat kula u Gračanici

Gračanica se po prvi put spominje u osmanskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljao je srednjovjekovni utvrđeni grad Sokol, koja se nalazi na oko 6 km udaljenosti od grada.

Naselje Gračanica je predstavljalo najveće naselje nahije Soko. Status grada (kasabe)Gračanica je stekla nešto prije 1548. godine, a do 1604 godine Gračanica je brojala deset mahala sa osam džamija i mesdžida, više kulturno-prosvjetnih ustanova, hamamom itd., te 25 registriranih esnafa. Po broju stanovnika dosegla je nivo Donje Tuzle (današnja Tuzla). Negdje krajem 17. vijeka, Ahmed-paša Budimlija, najznačajniji gračanički vakif, izgradio je čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije. U prvoj polovini 19. vijeka, gradačački kapetani iz porodice Gradaščević (Osman-beg, Murat-beg i Hadži Bećir-beg) osnovali su još tri značajna vakufa, te izgradili dvije medrese, više desetina dućana, hanova i drugih koristonosnih objekata.

U vrijeme austrougarske okupacije BiH 1878. godine, pred Gračanicom se odigrala jedna od najvznačajnijih bitaka, u kojoj su združene snage Bošnjaka pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi ef. Šemsekadića pobijedile okupatora i prisilile ga na povlačenje ka Doboju.

Tokom austrougarskog doba, Gračanica doživljava intenzivan privredni, urbani i kulturni razvoj. Izgrađen je veći broj zgrada, uređena glavna gradska ulica (čaršija), izgrađena uskotračna pruga koja je povezivala Gračanicu sa željezničkom prugom Doboj-Tuzla.

U vrijeme Drugog svjetskog rata, Gračanica je uglavnom izbjegla veća stradanja, uprkos blizini četničkih uporišta na Ozrenu i Trebavi, zahvaljujući dobroj organizaciji odbrane (kroz Domobransku dobrovoljačku bojnu, tzv. legiju). Od 1943. godine do kraja rata, Gračanica je u više navrata padala u partizanske ruke i bivala ponovo zauzimana od ustaških i njemačkih snaga, pri čemu je velik broj Gračanlija odlazio s partizanima. Konačno je oslobođena 7. aprila 1941. godine. Tokom pola vijeka socijalističke Jugoslavije, Gračanica doživljava intenzivan razvoj u svim poljima. Izgrađena su brojna stambena naselja i proizvodni pogoni (uglavnom lahke industrije), a od kasnih 80-tih zapaža se ubrzan razvoj malih privatnih preduzeća.

U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Gračanica je dala znatan doprinos odbrani zemlje. Na južnoj polovini prijeratne općine Gračanica (područje Ozrena) u jesen 1991. godine neustavno i jednostrano je proglašena nova "srpska općina" Petrovo. U proljeće 1992., nakon niza subverzivno-terorističkih napada u organizaciji lokalnog SDS-a, započelo je spontano samoorganiziranje građana kroz tzv. mahalske straže, zatim mobiliziranje rezervnog sastava milicije, a potom i Teritorijalne odbrane. Agresor je otpočeo ratna dejstva u maju 1992. godine, ali branitelji su mu se uspješno suprostavili, a u ljeto i jesen iste godine postigli su i značajne uspjehe oslobađanjem dva sela, Gornje Lohinje i Lendića. Do kraja godine, u Gračanici je od jedinica Opštinskog štaba TO formirana 111. brdska brigada, a potom i Operativna Grupa 2 (OG-2), na čelu koje je do početka 1995. stajao pukovnik Osman Puškar i u sastav koje su ušle još i 109. brigada (Doboj Istok) i 117. brigada (Lukavac). Osim odbrane vlastite zone odgovornosti, dijelovi jedinica OG-2 su učestvovali u borbama na drugim ratištima, od gradačačkog do olovskog i vareškog. Godine 1994. od najboljih boraca OG-2 formirana je nova 212. oslobodilačka brigada, sa komandom u Gračanici, koja se tokom iste godine istaknula u mnogim borbama, a posebno u oslobođenju važnih kota Vijenac i Vis. Početkom 1995., izvršeno je preimenovanje brigada OG-2, pri čemu 111. brdska brigada postaje 221. brigadom, a 212. - 222. oslobodilačkom brigadom. OG-2 je preformirana u 22. diviziju KoV, kojoj je pored dotadašnjih brigada OG-2 pridodata i 225. brigada Banovići. Ova divizija je odigrala značajnu ulogu u borbama na ozrensko-vozućkom ratištu u jesen 1995. godine. Tokom čitavog perioda agresije na BiH, Gračanica se stalno nalazila na meti agresorske teške artiljerije, pri čemu je, pored ogromne materijalne štete, život izgubio i velik broj civila.

Kulturno historijski i nacionalni spomenici

Šarena džamija

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gračanica ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Boljanić, Bosansko Petrovo Selo, Kakmuž, Karanovac, Porječina i Sočkovac, te dijelovi naseljenih mjesta: Skipovac Donji i Skipovac Gornji. Od ovog područja formirana je općina Petrovo.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Gračanica

Stanovništvo općine Gračanica
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 42.599 (72,03%) 38.189 (70,31%) 33.135 (70,57%)
Srbi 13.558 (22,92%) 13.226 (24,35%) 13.135 (27,97%)
Hrvati 132 (0,22%) 135 (0,24%) 199 (0,42%)
Jugoslaveni 1.530 (2,58%) 2.047 (3,76%) 184 (0,39%)
ostali i nepoznato 1.315 (2,22%) 714 (1,31%) 297 (0,63%)
ukupno 59.134 54.311 46.950

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Gračanica

Gračanica
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 10.282 (80,88%) 9.604 (79,35%) 8.225 (86,78%)
Srbi 1.169 (9,19%) 1.000 (8,26%) 934 (9,85%)
Hrvati 47 (0,36%) 67 (0,55%) 99 (1,04%)
Jugoslaveni 900 (7,07%) 1.284 (10,60%) 98 (1,03%)
ostali i nepoznato 314 (2,47%) 148 (1,22%) 121 (1,27%)
ukupno 12.712 12.103 9.477

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: