Rudo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°37′S 19°22′I / 43.617, 19.367
Rudo
Grad
Službeni naziv: Općina Rudo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Nadmorska visina 390 m.i.m.
Koordinate 43°37′S 19°22′I / 43.617, 19.367
Površina
 - Općina 344 km2
Stanovništvo
 - Općina 11 571 (1991)
Gustoća
 - Općina 34 /km2
Gradonačelnik Milko Čolaković[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 73 260
Pozivni broj (+387) 58

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg

Rudo je grad i središte istoimene depopulacijske općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Srbijom. Poznato je historijsko mjesto iz NOB-a, gdje je 22. decembra 1941. osnovana Prva proleterska brigada NOP-a. Po popisu iz 1991. godine, općina Rudo imala je 11.571 stanovnika, od toga u gradu Rudom živjelo je 2.077 stanovnika.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Rudog

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Rudo imala je 11.571 stanovnika, raspoređenih u 89 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Rudo u cjelini ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Rudo, popis 1991.

ukupno: 11.571

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Rudo, popis 1991.

ukupno: 2.077

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Historija

Staro Rudo, osnovano je 1555. godine kao zadužbina Mustafa Paše Sokolovića, koji je inače bratić nadaleko čuvenijeg i poznatijeg Mehmed paše Sokolovića, koji također potiče iz ovog kraja - sela po imenu Sokolovići.

Pod turskom vladavinom Rudo je bilo punih 412 godina. Veliki događaj koji je značajan za nastanak novog Rudog je Veliki povodanj iz 1896. godine. U tom periodu od 1878 - 1918. godine Rudo je bilo pod austrougarskom upravom, i za njega se vezuju mnogi detalji koji se tiču razvoja opštine.

Novo Rudo gradi se kao prvi grad po urbanističkom planu u BiH. Uskotračna pruga ovim krajem prolazi 1906. godine a odmah naredne godine osniva se i jedna od prvih zadruga u BiH. 21 decembra 1942 u Rudom se osniva Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. Proslava ovog dana je najznačajniji događaj iz perioda nakon drugog svjetskog rata.

Rekli su o Rudom

Ćamil Sijarić piše:

Okrenuto dolini pod sobom, Limu u njoj i poljani gdje je bilo Staro Rudo, Novo Rudo je – ovdje na brijegu, na visini, na vidiku, bilo kao na kakvom čardaku sa kojeg gleda na sve strane...

...I vidio je daleko ovaj grad – i ne samo očima, nego i duhom. Naime, bio je jedan od prvih gradova na Limu i Drini koji je vidio pozorišne predstave, osnovao škole, otvorio biblioteke i čitaonice, i nad sve to – još prije 80 godina, stao da se nadnosi svojim duhom što i nije čudo, jer Ruđani su, bar u većini, jedan u pravom smislu građanski svijet i bogatstva koja se duha ljudskog tiče, nisu mu strane.

Spomenici i zanimljivosti

Spomenici

U općini Rudo postoji spomenik "Prve proleterske narodno-oslobodilačke brigade" koji se nalazi na Trgu slobode. Zatim spomenik "Palih boraca" u zadnjem ratu i spomen kuća istim. Osim toga nalazi se i Partizansko groblje na sjećanje palih boraca u Drugom svjetskom ratu.

Zanimljivosti

Rijeka Lim koja sve više i više privlači zaljubljenike prirode a u planu je izgradnja evropskog sela i Vodenog Ćire kao nove turističke atrakcije. Uz to kroz Rudo protiče najkraća rijeka Evrope[citat potreban] "Krupica".

Općini Rudo pripada eksklava Sastavci, koja je u potpunosti okružena teritorijem Republike Srbije. O teritoriju se vode pregovori.[2] Bosna i Hercegovina insistira na svom pravu da su Sastavci, koje se naselje naziva i Međurječje, spojeni s matičnim teritorijem[2] dok Srbija insistira na pravu spajanja jugozapadnih dijelova općine Priboj sa općinskim središtem.[2]. Postoji i kuća koja je podijeljna granicom[3].

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: