Kreševo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Kreševo pogledajte Kreševo (čvor).
Koordinate: 43°52′S 18°03′I / 43.867, 18.05
Kreševo
Grad
Panorama Kreševa
Panorama Kreševa
Kresevo grb.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Kreševo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Central Bosnia Canton.gif Srednjobosanski kanton
Općina Kreševo
Koordinate 43°52′S 18°03′I / 43.867, 18.05
Površina
 - Općina 149 km2
Stanovništvo
 - Općina 6 731 (1991)
 - Procjena 5 624 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 45 /km2
Gradonačelnik Radoje Vidović [2] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 260
Pozivni broj (387) 030

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Kreševo

Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1.300 stanovnika u samome mjestu i oko 6.700 stanovnika u općini (1991). poznat je po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.

Historija[uredi | uredi izvor]

Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva. Grad Kreševo smješten je uz obale rijeke Kreševčice, a nadmorska visina mu je 640 m. U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo, je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Cijelo područje općine Kreševo izuzetno je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meorsje, Bitovinja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove sume cine 70% prostora općine Kreševo. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika. Kreševska općina prostire se na 150 km, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Kreševa

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kreševo imala je 6.731 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Kreševo, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kreševo, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 6.731

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kreševo, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 1.433

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: