Kreševo

Za druga značenja pojma Kreševo pogledajte čvor članak.

Kreševo
Grad
Panorama Kreševa
Grb
Službeni naziv: Općina Kreševo
Država	Bosna i Hercegovina
entitet	Federacija BiH
Kanton	Srednjobosanski kanton
Općina	Kreševo
Koordinate	43°52′S 18°03′I
Površina
- Općina	149 km²
Stanovništvo
- Općina	6 731 (1991)
- Procjena	5 624 (2009 )
Gustoća
- Općina	45 /km²
Gradonačelnik	Zdravko Miličević (Narodna stranka Radom za boljitak)
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	71 260
Pozivni broj	(387) 030
Web stranica: Općina Kreševo

Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1.300 stanovnika u samome mjestu i oko 6.700 stanovnika u općini (1991). poznat je po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.

Historija

Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva. Grad Kreševo smješten je uz obale rijeke Kreševčice, a nadmorska visina mu je 640 m. U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo, je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Cijelo područje općine Kreševo izuzetno je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meorsje, Bitovinja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove sume cine 70% prostora općine Kreševo. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika. Kreševska općina prostire se na 150 km, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kreševo imala je 6.731 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Kreševo, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kreševo, popis 1991.

ukupno: 6.731

• Hrvati - 4.714 (70,03%)
• Bošnjaci - 1.531 (22,74%)
• Srbi - 34 (0,50%)
• Jugoslaveni - 251 (3,72%)
• ostali,neopredijeljeni i nepoznato - 201 (3,01%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kreševo, popis 1991.

ukupno: 1.433

• Hrvati - 937 (65,38%)
• Bošnjaci - 305 (21,28%)
• Srbi - 15 (1,04%)
• Jugoslaveni - 126 (8,79%)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 50 (3,51%)

Vanjski linkovi

• Službene stranice općine Kreševo (hr)