Srebrenik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°42′S 18°30′I / 44.7, 18.5
Srebrenik
Grad
Panorama Srebrenika
Panorama Srebrenika
Grb srebrenik.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Srebrenik
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski kanton
Općina Srebrenik
Koordinate 44°42′S 18°30′I / 44.7, 18.5
Površina
 - Općina 249 km2
Stanovništvo
 - Općina 40 896 (1991)
 - Procjena 41 714 (2012[1])
Gustoća
 - Općina 164 /km2
Gradonačelnik Sanel Buljubašić[2] (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 350
Pozivni broj (+387) 35

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Srebrenik u BiH
Web stranica: općina Srebrenik

Srebrenik je grad koji se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko-Tuzla-Sarajevo.

Historija[uredi | uredi izvor]

Kula u Srebreniku

Srebrenik se u historiji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II. Kotromanića od 15.02.1333., kojom on, kao bosanski Ban, Dubrovačkoj republici ustupa Ston i Rat, otvarajući trgovinske puteve Dubrovnika sa Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjevjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanići, utemeljivši njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku. Ugarski kralj Matija Korvin u oktobru 1464. prodire sa vojskom u sjeveroistočnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva formira Srebreničku banovinu, koju uređuje po strogim vojničkim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša Nikolu Iločkog.


O zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija postoje dvije historijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teočakom. Druga je verzija da je 1521. godine bosanski sandžak-beg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tešanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija. Kako je osmanlijska vojska bila brojčano nadmoćna, branitelji Srebrenika su u toku noći napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prikrili tragove svog povlačenja. Zbog tragova kopita Osmanlije su mislili da je gradu stigla pomoć i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagrađena srebrenička tvrđava, ali je posve sigurno da su je sagradili Mađari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dograđivali su je Osmanlije, o čemu svjedoči dograđena džamija koja je služila za potrebe posade, odnosno turskih askera.

U periodu poslije Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj historijskoj zaleđini, tako da nema puno svjedočenja o gradu u periodu austro-ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije. Ponovno historijsko buđenje Srebrenik doživljava u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Gradnja pruge Brčko-Banovići i putne dionice Županja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i oživljavanja.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Srebrenik se nalazi u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko-Tuzla-Sarajevo (Tuzlanski bazen). Prosječna nadmorska visina je 199 metara, površina općine je 249 km2. Na tom području je 1991. godine živjelo 40.896 stanovnika.[3] Općina Srebrenik okružena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protiče rijeka Tinja. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom. Zadnjih decenija perioda Socijalisticke federativne republike Jugoslavije razvija se i industrija namještaja, građevinskih materijala, tekstila. Najznačajniji historijski spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina je od 1977. godine održavana redovna godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti". Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspješnoj privatnoj inicijativi. Vlastitim naporima i uz pomoć šire zajednice građani Srebrenika su nakon Drugog svjetskog rata izgradili potpuno novi grad sa savremenim kapacitetima (osam osnovnih škola, obdanište, Srednjoškolski centar, Dom zdravlja, Dom kulture sa bibliotekom, kinom i galerijom).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Srebrenika

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Srebrenik imala je 40.896 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Srebrenik u cjelini ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Srebrenik[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo općine Srebrenik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 30.528 (74,64%) 28.070 (73,73%) 24.628 (73,25%)
Srbi 5.308 (12,97%) 5.545 (14,56%) 5.489 (16,32%)
Hrvati 2.752 (6,72%) 3.167 (8,31%) 3.256 (9,68%)
Jugoslaveni 1.203 (2,94%) 767 (2,01%) 34 (0,10%)
ostali i nepoznato 1.105 (2,70%) 521 (1,36%) 213 (0,63%)
ukupno 40.896 38.070 33.620

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Srebrenik[uredi | uredi izvor]

Srebrenik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 4.532 (85,44%) 3.625 (87,37%) 2.023 (93,13%)
Srbi 172 (3,24%) 147 (3,54%) 80 (3,68%)
Hrvati 87 (1,64%) 69 (1,66%) 31 (1,42%)
Jugoslaveni 351 (6,61%) 257 (6,19%) 15 (0,69%)
ostali i nepoznato 162 (3,05%) 51 (1,22%) 23 (1,05%)
ukupno 5.304 4.149 2.172

Privreda[uredi | uredi izvor]

Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Lokalna strategija zakonodavno-izvršne vlasti općine Srebrenik usmjerena je ka stvaranju ekonomskog ambijenta i promovisanju što većeg broja razvojnih projekata. Općina Srebrenik donijela je čitav niz značajnih odluka i planskih dokumenata koji stimulišu ulaganja i otvaranje novih preduzetničkih firmi na njenom području, a nivo usluga, po zahtjevima preduzetnika, podignut je na visok stepen ekspeditivnosti i minimalne rokove u rješavanju svih zahtjeva iz domena općinske uprave. Uspostavom "Šalter sale" i "Centra za informisanje", informatizacijom rada općinskih službi te uspostavljanjem standarda rada i procedura standarda ISO 9001:2000, kao prvi organ uprave na Tuzlanskom kantonu, administracija općine Srebrenik na dobrom je putu da postane istinski servis građanima. Razvijena infrastruktura (putevi, PTT-mreža, vodoopskrbni objekti, sistemi odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, željeznička pruga), kao i blizina granice, nekoliko ispostava banaka i mikrofinansijskih organizacija - osnovne su pozitivne reference i nezadrživi impulsi razvoja općine Srebrenik. Općina je usvojila i "Strategiju razvoja do 2010. godine" te u njemu prilagodila svoje organizovane naredne planske aktivnosti, a realizacijom projekata postići će se viši nivo razvoja općine. Srebrenik je prije rata (1992-1995) bio nerazvijena općina, ali je, zahvaljujući sposobnoj lokalnoj upravi i vrijednim i sposobnim preduzetnicima, tokom rata a posebno u periodu nakon rata doživio nagli rast i razvoj, tako da se svrstao u red srednje razvijenih općina u BiH.

I pored evidentnih problema u procesu privatizacije nekih preduzeća, koja su bili nosioci razvoja u prijeratnoj općini Srebrenik, otežanih uslova privređivanja i velikog broja nezaposlenih lica, Srebrenik iz dana u dan postaje razvijeniji sa realnim perspektivama još bržeg razvoja. Privredni objekti koji karakterišu općinu Srebrenik, razmješteni su uglavnom duž kotline rijeke Tinje, pruge i magistralnog puta koji u velikoj mjeri naginju centralnom dijelu općine, gdje se formirao administrativni, kulturni, sportski i ekonomski centar općine. Na jugoistoku općine, koje obuhvata mjesno područje Tinja, smještena je savremena asfaltna baza preduzeća «Jata» Srebrenik te neposredno uz nju na lokalitetu «Orlove klisure» i kamenolom sa potrebnim kvalitetom za rad iste. Južno od centra općine, koje obuhvata mjesno područje D.Potok, smješten je rudnik kamenog krečnjaka koji čini novu eksploatacionu zonu preduzeća za proizvodnju kamena, betonskih elemenata i kreča «Ingram» a u samom centru naselja egzistira tvornica obuće «Aida» d.o.o., koja zbog teškoća na tržištu radi u otežanim uslovima. U centralnom dijelu općine neposredno uz grad Srebrenik, nalazi se preduzeće «Ingram» d.d. Srebrenik sa kamenolomom koji radi sa punim kapacitetom prerade kamena u različite vrste građevinskih elemenata. Inače preduzeće «Ingram» d.d. Srebrenik, upošljava najveći broj radnika na općini. Istina planski i postupno se vrši privođenje kraju eksploatacije i prerade kamenog krečnjaka u ovoj zoni a uporedo se stvaraju uslovi za potpun prelazak preduzeća u naselje Bjelave, D.Potok. U neposrednoj blizini preduzeća «Ingram» egzistiraju «Ekoherc» d.d. i «Herceg» d.d. Srebrenik, stabilna, profitabilna i perspektivna preduzeća za proizvodnju aluminijske i plastične stolarije, izvozne orjentacije, sa značajnim kapacitetima infrastrukturnih objekata. U samom centru grada, smještena su dva preduzeća koja obuhvataju značajnu zemljišnu površinu i zavidne infrastrukturne objekte a to su tvornica trikotaže i tvornica furnirnog namještaja. Zajednička karakteristika ovih preduzeća je tehnološko, ekonomsko i tržišno mrtvilo te nezavršena privatizacija, koja bi u dogledno vrijeme trebala da oživi tehnološke procese u ovim firmama.

U zapadnom dijelu periferije grada, na samoj lijevoj obali rijeke Tinje, punim kapacitetom rade: pekara «Klas» d.d. , «Corn flips» d.d. i fabrika zdrave hrane «Fana» d.o.o. sa savremenim tehnološkim pristupom i jakom pokrivenošću tržišta. Tu egzistira i nekoliko privatnih fabrika za proizvodnju namještaja i stolarije kao što su «Merceza» d.o.o. i «Hilana» d.o.o. , koje za sada izvrsno posluju na veoma probirljivom tržištu. U dijelu općine sa nižom nadmorskom visinom, na teritoriju mjesnog područja Špionica, nalazi se «Voćni rasadnik» d.o.o. [4] koji se bavi proizvodnjom i uzgojem sadnog mate-rijala, sa težištem na sadnice šljive, jabuke, kruške, višnje, trešnje i dunje, jagodičastog voća te matičnjaka za podloge voćnih vrsta, a u saradnji sa firmama iz Holandije počelo je sa radom i preduzeće «Plantarium» za proizvodnju cvijeća, bilja, šumskih sadnica i podloga za sadnice voća interesantnih evropskom tržištu. Tu je također i firma za obradu i ugradnju mermera i granita «Sanit Granit» d.o.o, kao i «Jafa-Jase» d.o.o. za proizvodnju stolarije, te nekoliko firmi za proizvodnju rezane građe. Na području NN Luka nalazi se tvornica trikotažne konfekcije «Trevisana» d.o.o. Na općinskom području egzistira preko 500 privatnih firmi, većih ili manjih, tako da je teško obuhvatiti sve firme, ali je konstatacija da su zastupljene mnoge djelatnosti među kojima i proizvodnja šećer kocke, čokolade, metalnih proizvoda itd. Općina ima veoma razvijenu trgovačku djelatnost u okviru koje su stasale veli-ke firme, koje su ekskluzivni zastupnici značajnih evropskih proizvođača i koje svojom ponudom nadmašuju srebreničku tražnju, tako da se većina roba prodaje u drugim centrima BiH (kao što su "MUREX", "VEDA", "ORIJENT", "BOSLAM", „GREAT“ itd. Srebreničke prevozničko-špediterske firme su među najizraslijim u TK-u, a u sferi prevoza tečnih tereta među najboljim u BiH. Brojne benzinske pumpe su obilježje Srebrenika, a jedna od najpoznatijih firmi koja je dala prepoznatljiv imidž općini je i firma «Kopex-Sarajlić». Brojna je i sposobna građevinska operativa, a među najizraslijim firmama u ovoj oblasti, koje su podigle brojne stambeno-poslovne objekte u Srebreniku i BiH, su «Gromeks» d.o.o. Srebrenik i «Sekvoja» d.o.o. Srebrenik.


Sport[uredi | uredi izvor]

Na području općine Srebrenik postoji nekoliko sportskih udruženja. 1953. godine osnovan je "FK Gradina" koji danas igra u Prvoj Ligi Federacije Bosne i Hercegovine. Osim "FK Gradine" u Srebreniku postoji i košarkaški klub "KK Gradina" i odbojkaški klub "OK Gradina" te rukometni klub "Srebrenik 04" . Gradina je prije rata bila među najboljim timovima u BIH.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

  • Tomo Babić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona od 2001 do 2003 godine.
  • Dr.Hašim Muharemović, poznati sazlija, tekstopisac i umjetnik
  • Senahid Buljubašić, akademski slikar
  • Ešref Berbić, pisac za djecu
  • Vedin Musić, reprezentativac Bosne i Hercegovine.
  • Nihad Kantić - Šike, folk pjevač.
  • Hasan Sarajlić, menadžer godine u BiH.
  • Mirza Selimović - drugo mjesto na show-u ZMBT, pjevač

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: