Gacko

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°10′S 18°32′I / 43.167, 18.533
Gacko
Grad i općina
Panorama Gacka
Panorama Gacka
Službeni naziv: Općina Gacko
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Gacko
Nadmorska visina 940 m.i.m.
Koordinate 43°10′S 18°32′I / 43.167, 18.533
Površina
 - Općina 736 km2
Stanovništvo
 - Naselje 4 584 (1991)
 - Općina 10 788 (1991)
Gustoća
 - Općina 15 /km2
Gradonačelnik Milan Radmilović [1] (SDS)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 89 240
Pozivni broj (+387) 059

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Gacko u BiH
Web stranica: Općina Gacko

Gacko je grad i općina u sjeveroistočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Među historičarima vlada podijeljeno mišljenje kako je Gacko dobilo ime: većina njih zastupa stav da naziv potiče od brda Gat koje se nalazi na obodu Gatačkog polja. Ovo mišljenje sačuvano je u narodnom predanju. Akademik Vladimir Ćorović je svojevremeno pisao da je Gacko dobilo ime po Gotima koji su kratkotrajno vladali ovim prostorima.

Stari naziv za Gacko bio je "Metohija", po hercegovačkom izrazu za izuzetno loše vrijeme, obzirom da je klima u Gacku karakteristična sa tešim, dugim i snjegovitim zimama i izuzetno niskim temperaturama tokom cijele godine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Grad se u historijskim izvorima prvi put pominje u ljetopisu popa Dukljanina oko 1150. godine kao oblast koja je ulazila u sastav župe Podgorje, dok ga dubrovački pisani izvori navode od 1278. godine. Prvi tragovi naseljenosti datiraju još od starog paleolita, što svjedoče tragovi nađeni na lokalitetima Ružina pećina. Na tim područjima postoje tragovi naseljenosti od strane Kelta, a kasnije i Rimskog carstva. U svojoj burnoj historiji, ovaj grad je mijenjao gospodare: kod Gacka je, 1276. godine, srpski kralj Dragutin pobijedio svog oca, kralja Uroša I, i nakon toga došao na presto; posle sloma Dušanovog carstva ušlo je u sastav Bosanskog kraljevstva, a 1465. godine pada pod vlast Osmanlija, dok odlukom Berlinskog kongresa, u ovaj kraj ulaze austrijske trupe 1878. godine. Iz ovog vremena datira i prvo vještačko jezero u BiH, Klinje, nazvano po toponimu Klini, mjestu na kome je "uklinjeno". Površina jezera je 26 hektara. Akumulirano je od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lučne brane, prve ove vrste na Balkanu.

Jugoistočno od Gacka nalazi se i stari grad Ključ.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Općina Gacko zauzima površinu od 736 km2 i ima oko 11.000 stanovnika. Nadmorska visina grada je 940 m što uslovljava umjereno kontinentalnu klimu sa hladnim zimama i toplim ljetima. Smješten je uz gatačko polje ispod visoravni Ponikve. Gacko je jedan od dva grada u RS koji ima svoju termoelektranu i rudnik.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Gacko je jedna od najrazvijenijih bosansko-hercegovačkih općina, sa razvijenom privredom i industrijom.

Općina Gacko ima godišnji budžet od oko 11,2 miliona maraka, čime ima najveći budžet po glavi stanovnika u BiH.

Glavni nosilac privrednog razvoja u općini je Rudnik i termoelektrana Gacko, jedna od dvije termoelektrane u RS, koja zapošljava oko 1 800 radnika i proizvodi trećinu ukupne električne energije u RS.

U općini je zaposleno preko 3 500 radnika, a stopa nezaposlenosti je oko 20%. Prosječna plata u općini iznosi 977 KM.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Gacka

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gacko imala je 10.788 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Gacko, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Gacko, popis 1991.
Etnička grupa Stanovnika
Srbi
  
6 661 (61,74%)
Bošnjaci
  
3 858 (35,76%)
Hrvati
  
29 (0,26%)
Jugoslaveni
  
84 (0,77%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato
  
156 (1,47%)
ukupno: 10 788
Nacionalni sastav stanovništva - grad Gacko, popis 1991.
Etnička grupa Stanovnika
Bošnjaci
  
2 253 (49,14%)
Srbi
  
2 144 (46,77%)
Hrvati
  
28 (0,61%)
Jugoslaveni
  
78 (1,70%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato
  
81 (1,78%)
ukupno: 4 584

Sport[uredi | uredi izvor]

FK Mladost Gacko[uredi | uredi izvor]

Fudbalski klub Mladost Gacko je osnovan 1970. godine i u SFRJ se takmičio u regionalnoj ligi. Najveći prijeratni uspjeh klub je doživio plasmanom u Republičku ligu Bosne i Hercegovine. Poslije rata, FK Mladost Gacko se takmičio u 1. ligi Republike Srpske a kasnije u Premijer ligi Bosne i Hercegovine iz koje ispada 2001/2002 godine. Trenutno klub se takmiči u Prvoj ligi Republike Srpske. Svoj najveći poslijeratni uspjeh je plasman u četvrtfinale kupa Bosne i Hercegovine 2000/01 godine.

KK Mladost Gacko[uredi | uredi izvor]

Košarkaški klub Mladost Gacko osnovan je 1996. godine. Najveći uspjeh kluba je osvajanje kupa Republike Srpske. Klub je ugašen 2005. Trenutno u Gacku postoji OKK Gacko, koji takmiči u 1. ligi Republike Srpske.

KK Terma Gacko[uredi | uredi izvor]

Karate klub Terma Gacko bio je jedan od najuspješnijih karate klubova Bosne i Hercegovine. Klub je osnovao Dr Senad Sarić a najveći uspjeh doživjeo je plasmanom u pojedinačnom takmičenju u Evropi. Treće mjesto tada je osvojio Haris Čampara koji je poginuo 8 juna 1992 godine braneći Sarajevo. Klub i danas uspješno postoji u Gacku.

Reference[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: