Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Naselje Kladanj je smješteno na putu Orašje-Tuzla-Sarajevo. Općina Kladanj se nalazi u Tuzlanskom kantonu.
Geografija [uredi]
Kuršumlija, poznata kladanjska džamija, dobila je ime po olovu kojim je bila pokrivena
Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je na jugu Tuzlanskog Kantona. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja - Tuzla - Sarajevo. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.
Stanovništvo [uredi]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.070 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kladanj, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušlo je naseljeno mjesto Majdan i dijelovi naseljenih mjesta: Dole i Pelemiši.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Kladanj [uredi]
| Stanovništvo općine Kladanj |
| godina popisa |
1991. |
1981. |
1971. |
| Bošnjaci |
11.621 (72,31%) |
10.578 (67,62%) |
9.300 (66,35%) |
| Srbi |
3.952 (24,59%) |
4.323 (27,63%) |
4.487 (32,01%) |
| Hrvati |
36 (0,22%) |
40 (0,25%) |
66 (0,47%) |
| Jugoslaveni |
277 (1,72%) |
538 (3,43%) |
63 (0,44%) |
| ostali i nepoznato |
184 (1,14%) |
162 (1,03%) |
99 (0,70%) |
| ukupno |
16.070 |
15.641 |
14.015 |
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kladanj [uredi]
| Kladanj |
| godina popisa |
1991. |
1981. |
1971. |
| Bošnjaci |
3.655 (75,00%) |
2.925 (71,49%) |
2.719 (80,46%) |
| Srbi |
870 (17,85%) |
615 (15,03%) |
528 (15,62%) |
| Hrvati |
21 (0,43%) |
29 (0,70%) |
53 (1,56%) |
| Jugoslaveni |
228 (4,67%) |
455 (11,12%) |
39 (1,15%) |
| ostali i nepoznato |
99 (2,03%) |
67 (1,63%) |
40 (1,18%) |
| ukupno |
4.873 |
4.091 |
3.379 |
Privreda [uredi]
Nosioc razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i za ribolov. Kladanj je čuven i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.
Reference [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Naselja u općini Kladanj  |
|
|
|
 |
|