Vareš

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°10′S 18°20′I / 44.167, 18.333
Vareš
Grad
Panorama Vareša
Panorama Vareša
Vares grb.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Vareš
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Vareš
Nadmorska visina 829 m.i.m.
Koordinate 44°10′S 18°20′I / 44.167, 18.333
Površina
 - Općina 390.1 km2
Stanovništvo
 - Općina 22 203 (1991)
 - Procjena 10 193 (2012 [1])
Gustoća
 - Općina 57 /km2 
Gradonačelnik Avdija Kovačević[2] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 330
Pozivni broj (+387) 32

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Vareš

Vareš je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Geografija

Vareš je bosanskohercegovački brdski gradić s nadmorskom visinom od 829 metara koji se smjestio u kotlini rječice Stavnje, 45 km od Sarajeva.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Vareša

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vareš imala je 22.203 stanovnika, raspoređenih u 85 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Vareš, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Vareš, popis 1991.

ukupno: 22.203

  • Hrvati - 9.016 (40,60%)
  • Bošnjaci - 6.714 (30,23%)
  • Srbi - 3.644 (16,41%)
  • Jugoslaveni - 2.071 (9,32%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 758 (3,44%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Vareš, popis 1991.

ukupno: 5.888

Uprava

Historija

Stari grad Bobovac

Golemo rudno bogatstvo se krije ispod površine vareških brda, pa postoje tragovi da se tu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme. Na rudištu zvanom Smreka nađene su rudarske svjetiljke i alat iz rimskoga doba. Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja. Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austrije u Bosnu, Vareš doživljava preporod u privrednom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.

Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. U okolini Vareša u mjestu Karići se nalzi najstarija Džamija o kojoj postoje mnoge legende tj. o njenom graditelju Karić-dedi.U Varešu je i najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne. Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga vijeka dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i bosanskim jezikom.

Privreda

Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, "Amfibolit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drveta 630, šumarstvo 750, "Vranica" - građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica "Zrak" 130, tvornica konfencije "Vilko" 120, "Autotrans" 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće "Snaga" 195, "Velepromet" 65, "Perun" 60 itd.

Znamenite ličnosti

Obrazovanje

Kultura

Sport

U Varešu je rođen Gordan Firić, bosanskohercegovački košarkaš.

Reference

Vanjske linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: