Prijedor
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Prijedor | |||
 Prijedor |
|||
| Grb | Položaj | ||
|---|---|---|---|
|
|||
| Osnovne informacije | |||
| Entitet: | Republika Srpska | ||
| Općina: | Prijedor | ||
| Stanovništvo: | 112.543 popis (1991) | ||
| Površina: | 834 km² | ||
| Gustoća: | 135 stanovnika na km² | ||
| Pozivni broj: | (+387) 052 | ||
| Poštanski broj: | 79000 | ||
| Administracija (Stanje: 2008-2012) | |||
| Načelnik: | Pavić Marko[1] (DNS) | ||
| Web stranica: | |||
Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m. Općina Prijedor je po veličini i po broju stanovnika druga u Republici Srpskoj.
Sadržaj |
Historija
Prvi put u historijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme opsade Beča 1683. godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prahistorije, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.
Grad je nikao na malom ostrvu sanskog rukavca zvanog Berek, koji i danas okružuje prijedorski Stari Grad. Nakon ratova Osmanlijskog carstva i Austro-Ugarske 1683-1699., na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci. Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mladjih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Austro-Ugarskog rata sa Osmanlijskim carstvom 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj. Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prijedor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Prijedor, popis 1991.
ukupno: 112.543
- Bošnjaci - 49.351 (43,85%)
- Srbi - 47.581 (42,27%)
- Hrvati - 6.316 (5,61%)
- Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.836 (2,54%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Prijedor, popis 1991.
ukupno: 34.635
- Srbi - 13.927 (40,21%)
- Bošnjaci - 13.388 (38,65%)
- Hrvati - 1.757 (5,07%)
- Jugoslaveni - 4.282 (12,36%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.281 (3,71%)
Prijedor za vrijeme agresije na BiH
Sa okupacijom grada od strane vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. godine u akciji tzv. "Sanske brigade", jedinica armije RS-a.
Privreda
U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo. Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.
Razno
O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i sevdalinke, kao što je "Čaršijska".
