Administrativna podjela Bosne i Hercegovine

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Bosna i Hercegovina je administrativno podjeljena na dva entiteta:

Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom ISO 3166-2:BA.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ovakva adminstrativna podjela je rezultat četvorogodišnjeg rata koji se vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine i etničkog čišćenja koje se sprovodilo na cijeloj teritoriji države. Godine 1995, 21. novembra je potpisan Dejtonski mirovni sporazum između BiH, Jugoslavije i Hrvatske, kojim se garantira prestanak sukoba, te donošenje novog Ustava Bosne i Hercegovine.

Dejtonski ustav, koji je još uvijek na snazi, uspostavlja podjelu na 2 entiteta: Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt. Ostali dio teritorije spada u Federaciju koja je oformljena još 1994. godine. Uspostavlja se Brčko Distrikt koji pripada i jednom i drugom entitetu, sve do 2000., kada odlukom supervizora Brčko Distrikt prestaje biti dijelom entiteta.

Federacija Bosne i Hercegovine je nastala Vašingtonskim sporazumom 18. marta 1994. godine potpisanim između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojim je okončan bošnjačko-hrvatski sukob. Federacija je tim sporazumom podijeljena na 10 kantona.

Ovlaštenja entiteta[uredi | uredi izvor]

Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Entiteti Bosne i Hercegovine

Entiteti imaju jako visok stepen autonomije - imaju predsjednika, parlament, vladu i sudstvo. Oni su u početku imali sve ovlasti jedne države. Od 1996. do danas je veliki dio nadležnosti entiteta prenesen na državni nivo. Entiteti imaju nadležnost u oblasti civilne uprave, zdravstva, obrazovanja, policije, prostornog uređenja i mnogim drugim oblastima, dok su na državnom nivou vanjska politika, odbrana, nadziranje granica, izbori, vanjskotrgovinska, fiskalna, monetarna politika, te neke druge oblasti.

Entiteti imaju ovlaštenja nad državnim vlasništvom, tako da ga mogu privatizirati ili prodati[citat potreban]. Također entitetski parlamenti mogu staviti veto na neku odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

U početku je Federacija BiH bila zamišljena kao bošnjačko-hrvatski entitet, a Republika Srpska isključivo srpski entitet[citat potreban]. Međutim, ustavom ovih entiteta je zagarantovana ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Za ravnopravnost su zadužena posebna entitetska tijela: Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine i Vijeće naroda Republike Srpske koji mogu blokirati usvajanje određenog zakona ukoliko on ugrožava nacionalni interes bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Unatoč prividnoj ravnopravnosti, postoje brojne stvari koje ukazuju na neravnopravnost: srpski član Predsjedništva BiH se bira samo iz Republike Srpske, dok se hrvatski i bošnjački biraju samo iz Federacije; u manjem bh. entitetu mnoge entitetske institucije imaju prefiks srpski (npr. srpske šume); dok je sam naziv Republika Srpska ukazuje na neravnopravnost, odnosno naznačuje da je taj entitet srpski, te da je republika, iako je to samo jedan od entiteta BiH.

Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine je Vašingtonskim sporazumom podijeljenja na 10 kantona koje se smatraju federalnim jedinicama u okviru ovog entiteta. Kantoni su:

Kantoni također imaju visok stepen autonomije - imaju svoju skupštinu i vladu. Vlada ima nadležnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i sporta, unutrašnjih poslova, te drugih oblasti vezanih za civilnu upravu. Često dolazi od isprepletanja i sukoba federalnih i kantonalnih ministarstava i njihovih nadležnosti.

Općine i gradovi[uredi | uredi izvor]

Općine Bosne i Hercegovine

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su općine. Država se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. Opštine imaju Opštinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Opštine se dijele na mjesne zajednice.

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih sedam tzv. službenih gradova. To su: Banja Luka, Bihać, Istočno Sarajevo- Srpsko Sarajevo, Jajce, Mostar, Sarajevo i Zenica . Gradovi Banja Luka, Bihać, Jajce, Mostar i Zenica se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi imaju svoje Gradsko vijeće, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).