Turizam u Bosni i Hercegovini

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Turizam u Bosni i Hercegovini je brzorastući sektor koji u posljednje vrijeme čini važan dio u ekonomiji države.

Bosna i Hercegovina bila je u grupi država sa značajnim turističkim razvojem u nekoliko posljednjih godina. Dolazak turista porastao je u prosjeku za 24% godišnje u periodu između 1995. i 2000. Prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008, BiH se našla u vrhu spiska zemalja po porastu broja turista s rastom od 20%.[1] U 2012. godini u Bosni i Hercegovini registriran je dolazak 747.827 turista, što je povećanje od 9%, dok je ostvareno 1.645.521 noćenja, što predstavlja porast od 9,4%. Od tog broja 58,6% čine strani turisti.[2] Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina će imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirani period između 1995. i 2020. Turistički vodič Lonely Planet označio je Sarajevo kao 43. najbolji grad na svijetu, dok je u decembru 2009. Sarajevo navedeno kao jedan od 10 najboljih gradova za posjetu u 2010[3] te je time Sarajevo izbilo ispred Dubrovnika, koji je rangiran na 59, Ljubljane na 84, Zagreba na 125. i Beograda (143. mjesto).

Ekonomija i turizam[uredi | uredi izvor]

Neum, bosanskohercegovački grad na obali Jadranskog mora

Prihodi od turizma daju veliki doprinos bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina sada ima snažniji godišnji rast dolazaka turista i brze širenje usluga u ovom sektoru. U BiH postoje i ljetne i zimske destinacije s kontinuitetom u turizmu tokom cijele godine. S obzirom na to da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina nudi destinacije iz oblasti ski-turizma, koje su među najboljim u Evropi.[4] U martu 2012. Sarajevo je osvojilo nagradu "za najbolju turističku destinaciju" u konkurenciji od više od 100 gradova širom svijeta, a koju je organizirao blog Foxnomad posvećen turističkim destinacijama.[5]

Visoko je nedavno doživjelo zapanjujuću ekspanziju dolazaka turista zbog otkrića bosanskih piramida, tako da je ovaj grad posjetilo više od 10.000 turista tokom prvog vikenda u junu 2006. Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća za katolike[6] u svijetu. Svake godine više od milion turista posjeti ovo mjesto.[6] Procjenjuje se da je oko 30 miliona hodočasnika posjetilo Međugorje od 1981.[7] Neum na jadranskoj obali, sa strmim brdima, pješčanim plažama i nekoliko turističkih hotela predstavlja izlaz Bosne i Hercegovine na more. Cijene imaju tendenciju pada u odnosu na one u susjednoj Hrvatskoj, što ga, između ostalih razloga, čini popularnim kod turista, pogotovo onih domaćih. Zaleđe Neuma ima bogatu arheološku historiju i netaknutu prirodu, pri čemu se u tom području počinje razvijati agroturizam.

Turističke atrakcije[uredi | uredi izvor]

Pogled na Stari most u Mostaru, koji se nalazi na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Neke od turističkih atrakcija u Bosni i Hercegovini jesu:

UNESCO-v spisak svjetske baštine[uredi | uredi izvor]

Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, jedan od dva spomenika kulture koji se nalaze na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine

Na UNESCO-vom spisku svjetske baštine nalaze se sljedeća mjesta i objekti:[8]

  • Stari most i stara jezgra grada u Mostaru (2005)
  • Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (2007)

Osim toga, Bosna i Hercegovina je na Tentativni spisak uvrstila još nekoliko područja za koje se smatra da bi se u doglednom vremenu mogla uvrstiti na spisak svjetske baštine, a to su sljedeća područja:[8]

  • Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - kontinuirano otvoren grad (1997)
  • Pećina Vjetrenica (2004)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Jajca (2006)
  • Historijsko gradsko područje Počitelja (2007)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Blagaja (2007)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Blidinja (2007)
  • Prirodno-arhitektonska cjelina Stoca (2007)
  • Bosanski srednjovjekovni spomenici - stećci (2011)

Zimski sportovi[uredi | uredi izvor]

S obzirom na svoj reljef i činjenicu da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina obiluje planinama i zimskim centrima. Za vrijeme zimskih olimpijskih igara održanih 1984. u Sarajevu, na planinama Bjelašnici, Jahorini i Igmanu održavala su se takmičenja u skijaškim disciplinama. Ovo su najpopularnije planine za skijanje u državi. Na Jahorini je održano alpsko skijanje za žene, dok je isto takmičenje u muškoj konkurenciji održano na Bjelašnici. Na igmanskom Malom Polju održano je takmičenje u skijaškim skokovima, kao i dio nordijske kombinacije, dok su na Velikom polju održani biatlon i neke nordijske discipline.[9] Sarajevo i njegove olimpijske planine bit će domaćin Evropskog olimpijskog festivala mladih, koji će se održati 2017, zbog čega će se investirati u izgradnju moderne žičare i dodatnih smještajnih kapaciteta, pogotovo na Bjelašnici i Jahorini. Planina Vlašić također postaje važan centar za zimski turizam zbog odličnih smještajnih kapaciteta i uvjeta za skijanje, snoubording i druge zimske sportove. Ova planina također je popularna destinacija za ljetni i eko-turizam zbog mnogih planinarskih staza i nesmetanog prilaza području izuzetnih prirodnih ljepota. Planina Kozara i istoimeni nacionalni park proteklih godina također su postali popularna turistička atrakcija za skijanje i planinarenje.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko nacionalnih i parkova prirode. Ti parkovi su navedeni u slijedećoj tabeli.

Naziv osnovan Površina(km²)
Nacionalni park Sutjeska 1965. 173
Nacionalni park Kozara 1967. 34
Nacionalni park Una[10] 2008. 198
Park prirode Hutovo Blato 1995. 74,11
Park prirode Blidinje 1995. 6


Regije i gradovi[uredi | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina je poznata po različitim mjestima i arhitekturom koja je nastala pod uticajem različitih kultura kao što je: rimska, srednovjekovna, osmanlijska ili austougarska.

Sarajevo[uredi | uredi izvor]

Stari dio Sarajeva - Baščaršija
Kopija sarajevske Hagade

Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, je poznato po svojoj tradicionalnoj vjerskoj raznolikosti.[11] U gradu se nalaze kako islamski, tako i objekti drugih religija kao što je pravoslavlje, katoličanstvo i judaizam koji tu egzistirajz vijekovima. Zbog ove duge i bogate historije vjerskih različitosti, Sarajevo je često naziva i "Jerusalemom Evrope".[12] Sarajevo ima jaku turističku industriju, a 2006. godine je imenovan od strane Lonely Planet kao jedan od 50 najboljih gradova na svijetu.[13] Sportski turizam je razvijen zahvaljujući objektima odnosno naslijeđu Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. godine upravo u Sarajevu. Sportski turizam, naročito skijanje je zastupljen na olimpijskim planinama Bjelašnici, Igmanu, Jahorini, Trebeviću kao i Treskavici.

Sarajevo je grad sa 600-godišnjom historijom, koji se za vrijeme svog postojanja nalazio pod različitim uticajima, kako zapadnih tako i istočnih carstava te je i zbog toga također poznata turistička atrakcija. To je grad koji je bio domaćin putnicima tokom cujelog svog postojanja stoljećima, jer je bio važan trgovački centar u vrijeme turske i austro-ugarske imperije. Primjeri popularnih destinacija u gradu uključuje Vrelo Bosne, park sa termalnim izvorima još iz rimskog doba, Gazi Husrev-begova džamija sarajevska Katedrala, Stari dio grada -Baščaršija i dr. Turizam u Sarajevu je uglavnom fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. Grad je bogat muzejima, uključujući i Muzej Sarajeva, Ars Aevi - Muzej savremene umjetnosti, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (osnovan 1888. godine). Dom je sarajevske Hagade, iluminacionog rukopisa i najstarijeg jevrejskog sefardskog dokumenta u svijetu, napisanog u Barceloni oko 1350. godine. U gradu se nalaze i mnoga pozorišta, između ostalih i Narodno pozorište, osnovano 1919. godine, Pozorište mladih Sarajevo, Kamerni teatar 55 i Sarajevski ratni teatar - SARTR. Druge važnije kulturne ustanove su: Vijećnica, Centar za kulturu Sarajevo, Biblioteka grada Sarajeva, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut, biblioteka u privatnom vlasništvu kao i umjetnička kolekcija fokusirana na historiju Bošnjaka, Orijentalni institut. Grad obiluje mnogim manifestacijama od kojih su najpoznatije: Sarajevo Film Festival, pokrenut 1995. godine a koji je postao najvažniji filmski festival u regionu, festival Sarajevska zima, Sarajevski jazz festival i Sarajevo International Music Festival kao i festival Baščaršijske noći.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights08_en_HR.pdf
  2. ^ http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf
  3. ^ http://www.news.com.au/news/photos-e6frflw0-1225794915428?page=2
  4. ^ [1]
  5. ^ The Best City To Visit Travel Tournament 2012: Championship.
  6. ^ a b RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.
  7. ^ Vatican Probes Claims of Apparitions at Medugorje
  8. ^ a b http://whc.unesco.org/en/statesparties/BA/
  9. ^ http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
  10. ^ mediainfo.ba – Federacija BiH: Proglašen nacionalni park "Una"
  11. ^ Malcolm, Noel. Bosnia: A Short History ISBN 0-8147-5561-5.
  12. ^ Stilinovic, Josip (3 January 2002). "In Europe's Jerusalem", Catholic World News. The city’s principal mosques are the Gazi Husreff-Bey’s Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–61). Retrieved on 5 August 2006.
  13. ^ Lonely Planet (March 2006). The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World, Lonely Planet Publications, ISBN 1-74104-731-5.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]