Nacionalni park Drina
| Nacionalni park Drina | |
|---|---|
 | |
  | |
| Lokacija | Bosna i Hercegovina |
| Najbliži grad | Srebrenica |
| Koordinate | 44°0′1″N 19°21′0″E / 44.00028°N 19.35000°E |
| Površina | 6.315 ha[1] |
| Osnovano | 2017. |
| Upravnik | JUNP "Drina" |
Nacionalni park Drina četvrti je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 2017. i prostire se na površini 6.315 ha.[1] Administrativno pripada Srebrenici, a smješten je s druge strane Drine u odnosu na Nacionalni park Tara u Srbiji. Sjedište mu je u Skelanima.
O parku[uredi | uredi izvor]
Osnovne karakteristike Nacionalnog parka Drina vežu se za bioraznolikost i geomorfološke specifičnosti.
Flora i fauna[uredi | uredi izvor]
Karakteristična biljna vrsta jest Pančićeva omorika (Picea omorika), endemična i tercijarno reliktna vrsta. Danas je rasprostranjena samo oko srednjeg toka Drine, na teritorijama općina Rogatica, Srebrenica, Foča, Čajniče i Višegrad, a u Srbiji na planini Tari. Endemične su vrste i derventanskog različka (Centaurea incompta subsp. derventana), koji s Edraianthusom jugoslavicusom, Malijevim likovcem (Daphne malyana) i uskolisnom šašikom (Sesleria tenuifolia) gradi zajednice endemičnog karaktera. Posebno važne životinjske vrste jesu mrki medvjed (Ursus arctos), divokoza (Rupicapra rupicapra) i suri orao (Aquila chrysaetos).
Geomorfološke specifičnosti vežu se za klisurasto-kanjonsku dolinu Drine i njenih pritoka. Ta dolina najizraženija je na ušću Crnog potoka, gdje maksimalna dubina kanjona iznosi 976 m. Crni potok izvire na više od 1.100 metara n. v. i nakon samo 6 km toka do ušća savlađuje pad od više od 800 m.
Perućac je vještačko jezero nastalo pregrađivanjem toka Drine za potrebe hidroelektrane "Bajina Bašta" kod Perućca u srbijanskoj općini Bajina Bašta.[2]
Historija[uredi | uredi izvor]
Nacionalni park u historijskom pogledu pripada geografskom području pod imenom Osat, koji je nekad bio i administrativna cjelina manjeg ili većeg ranga.[3] Područje Osata u prošlom stoljeću bilo je poznato po vrsnim graditeljima – dunđerima i specifičnim graditeljskim poduhvatima, o čemu je pisao i Ivo Andrić u pripovijetki "Osatičani". Brojne građevine (brvnare) na području Srbije i Bosne i Hercegovine svjedoče o njihovom umijeću. U međusobnoj komunikaciji graditelji su se služili osaćanskim jezikom ili, izvorno rečeno, banjačkim ili dunđerskim govorom.
Na području ovog parka smješteno je arheološko područje Skelani s nekoliko lokaliteta. Proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine,[4] a sastoji se od rimskog naselja, dvije starokršćanske bazilike, grobova unutar nje te pokretnih nalaza smještenih u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i Arheološkom muzeju "Rimski municipijum" u Skelanima.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Национални парк Дрина – ново заштићено добро у Републици Српској". Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Arhivirano s originala, 18. 2. 2019. Pristupljeno 10. 9. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Jezero Perućac". Arhivirano s originala, 29. 12. 2008. Pristupljeno 6. 7. 2008.
- ^ Nacionalni park Drina – Osaćanska tradicija – zvanični sajt
- ^ "Arheološko područje Skelani". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Nacionalni park Drina |
