Nacionalni park Kozara

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Kozara pogledajte Kozara (čvor).
Pogled na Kozaru

Nacionalni park Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina parka iznosi 3.520 ha, a nacionalnim parkom je proglašena 1967, sa ciljem zaštite kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Centralni dio Nacionalnog parka i planine Kozare zauzima područje Mrakovice, na kojem se prostire nekoliko zaravnjenih platoa visine od 700-800 metara. Ostali značajni vrhovi su: Gola planina (876 m), Rudine (750 m), Jarčevica (740 m), Glavuša (793 m), Bešića-poljana (784 m), Vrnovačka glava (719 m), Benkovac-Jurišina kosa (705 m), Šupljikovac (652 m), Zečiji kamen (667 m), Kozarački kamen (659 m). Klima je umjereno-kontitentalna. Na području Nacionalnog parka nalaze se izvori većih potoka i rijeka (Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke - Starenice) što NP Kozaru čini orohidrografskim čvorištem istoimene planine. Nacionalni park je okružen rijekama Una, Sava, Sana i Vrbas.

Flora[uredi | uredi izvor]

Sjeverni dio Kozare zauzimaju visoke šume u kojima dominira bukva i jela, a u južnom dijelu površine su obrasle, niskim (izdanačkim) šumama hrasta i kulturama četinara (crni bor, bijeli bor i smrča).

Fauna[uredi | uredi izvor]

Među autohtonim životinjskim vrstama, nalaze se divlja svinja, srndać, divlji zec, divlja mačka, lisica, vjeverica, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, lasica i druge.

Kozara je stanište i velikog broja ptičijih vrsta. Prema dostupnim podacima, na Kozari, ima jastrebova, kobaca, sova, dok se među negrabljivicama ističu jarebica, golub grivaš, golub dupljaš, grlica, svraka, slavuj, djetlić, sjenica i vrabac.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: