Sava

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Sava
Savarivermap.png
Dužina 947[1] km
Prosječni protok 1513 m3/s
Površina sliva 95.419 km3
Izvor kod Lancova (Slovenija)
Ušće Dunav kod Beograda
Pritoke Kupa ( km), Una ( km), Vrbas ( km), Bosna ( km), Drina ( km), Krka ( km),
Države Flag of Slovenia.svg Slovenija, Flag of Croatia.svg Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Flag of Serbia.svg Srbija
Gradovi Ljubljana, Zagreb, Sisak, Brčko, Beograd
Sliv Crnomorski sliv
Plovnost plovna do Siska

Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.

Tok rijeke[uredi | uredi izvor]

Sa hidrološkog aspekta, prostor BiH se može označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječni tokovi: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina sa velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal koji je još uvijek nedovoljno valorizovan. I ostali riječni tokovi imaju veliki privredni značaj, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju BiH.

Luke[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim djelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovog na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni i Hercegovini, na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom Šamcu i Brčkom.

Sava u bosanskoj i stranoj literaturi[uredi | uredi izvor]

U stara vremena rijeka Sava zvala se SAVUS, prema grčkom nazivu SAOVIOS, a danas se jednostavno zove Sava. Nakon što je Panonsko more prije ne mnogo miliona godina presušilo začelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Poslije toga ona je postala granica između dva svijeta (Habsburško i Osmanlijsko carstvo).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: