Neretva

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Neretva
Rijeka
Rijeka Neretva u Počitelju
Rijeka Neretva u Počitelju
Uzrečica: Pusti rijeku da teče teče, Rijeka bez povratka
Nadimak: Nera; Zelena ljepotica
Države  Bosna i Hercegovina,  Hrvatska
Pritoke
 - lijevo Jezernica, Slatnica, Župski Krupac, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Norin, Mala Neretva
 - desno Gornji i Donji Krupac, Ljuta Dindolka, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Radobolja, Jasenica
Gradovi Konjic, Jablanica, Mostar, Počitelj, Čapljina, Metković, Opuzen, Ploče
Izvor Gredelj
 - položaj Planine Lebršnik i Zelengora, Dinarske planine, Bosna i Hercegovina
 - Nadmorska visina 1 227 m.i.m.
Ušće Jadransko more
 - položaj Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska
 - Nadmorska visina m.i.m.
Dužina 230 km
Raskršće tokova 10.380 km2
Pražnjenje
 - Prosjek 341 /s
Rijeka Neretva u gornjem toku
Most u Jablanici na Neretvi koji je bio korišten za snimanje filma ,,Bitka na Neretvi".
Ušće rijeke Bijele u Neretvu.
Stari most u Mostaru iznad Neretve
Neretva sa Lučkog mosta u Metkovićima

.

Ušće glavnog rukavca rijeke Nertve, jugoistočno od Ploča.

Neretva je rijeka duga 225 km, koja svojim najvećim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu (203 km), te manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Zajedno sa svojim pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekološki sistem u ovom dijelu svijeta. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim dijelom svog toka ima odlike planinske rijeke. Zbog tih odlika na rijeci Neretvi izgrađene su hidrocentrale: Jablanica, Grabovica, Salakovac i Mostar. Pritoke Neretve su: Zurevića potok, Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, Dindolka Ljuta, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat su sa desne strane, a pritoke Živašnica, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica, Konjička Ljuta, Idbar, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Krupa su sa lijeve strane. Rijeka se do 19. stoljeća zvala po različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve odakle se odatle pa do Konjica zvala Borča ili Velika Borča. Zatim od Konjica pa do Ramskog kraja rijeka se zvala Župa a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu, prije izgradnje brane, odatle pa do ušća rijeka se nazivala Neretva.

Ime[uredi | uredi izvor]

Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po Neretvi ime je dobila grčka kolonija Narenta koja se nalazila uzvodno od današnjeg Metkovića. Imena su joj bila porijeklom iz grčkog jezika što je vjerovatno značilo Zelena ili Zelena ljepotica. Stara imena za Neretvu su bila Nera ili Narenta. Neretva je u Starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice gdje je živjelo ilirsko pleme Narenti.

Tok Neretve[uredi | uredi izvor]

Put do Konjica[uredi | uredi izvor]

Neretva izvire na brdašcu Gredelj gdje se pojavljuje kao malo vrelo u koje se ulijeva nekoliko manjih vrela gradeći rijeku Neretvu. Rijeka od izvora pa do Uloga teče prema zapadu i planinskog je tipa, na putu do Uloga prima pritoke: Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz Crvanjskog jezera, nakon Uloga rijeka skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Ljutu Dindoliku, Slatnicu i Hotovsku Jezernicu kada opet teče prema zapadu u Glavatičevo, na svom putu do Glavatičeva je velika planinska rijeka. Rijeka svoj tok usporava kada prima pritoke : Živašnicu, Jasenicu, Lađanicu u selu Glavatičevo i skreće tok prema sjeveozapadu do Konjica, rijeka prima pritoke : Šišticu, otoka Boračkog jezeraRakitinicu, Konjičku Ljutu i Konjičku Bijelu. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protiče, Konjic, prima pritoku Trešanicu i rijeka polako se širi u Jablaničko jezero

Jablaničko jezero[uredi | uredi izvor]

Rijeka, nakon što primi pritoku Trešanicu se širi u Jablaničko jezero, gdje prima velike pritoke među kojima su Neretvica, Rama i Baščica. Na tom putu u Buturović polju prima pritoku Neretvicu, dok s druge obale u Čelebićima prima pritoku Baščicu, a na samom kraju jezera prima pritoku Ramu. Pored ovih rijeka u Jablaničko jezero se ulijevaju: Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Gotovo sve navedene rijeke imaju oblik ušća umjetnog riječnog estuarija. Malo prije Jablanice jezero nestaje branom i ponovno se pojavljuje kao velika rijeka i zatim protiče kroz Jablanicu, gdje prima pritoke Doljanku i Dobrinju.

Put prema Mostarskoj kotlini[uredi | uredi izvor]

Neretva se zatim, nizvodno od Jablanice, pretvara u akumulacijsko Grabovičko jezero u koje se ulijevaju s desne Glogošnica, s lijeve Diva Grabovica te s lijeve Komadinovo vrelo. Ponovno prima riječni oblik do naselja Drežnice. Rijeka do Drežnice prima oko 30-tak privremenih pritoka. Kod Drežnice prima veliku pritoku Drežanku s kojom gradi Salakovačko jezero do Mostara, nakon 3km pria pritoku Mostarsku Bijelu Neretva ulazi u Bijelo polje kod Mostara gdje se smiruje i raširuje u rukavce gdje prima brojne pritoke u obliku privremenih potoka isključujući Livčinu i Sušicu. Polako se širi u Mostarsko jezero, gdje pred sami ulaz u Mostar prima riječni oblik. Protičući kroz Mostar rijeka prima pritoku Radobolju, a nizvodno Jasenicu koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu i Bunu. Nakon što primi pritoku Bunu u naselju Buna, Neretva zatim izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon gdje se sužava i kod Počitelja ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanosi količine šljunka do Čapljine.

Ušće[uredi | uredi izvor]

Neretva odlazi iz Počitelja, gdje u gradu Čapljina prima dvije najveće pritoke: Bregavu, koja dolazi sa istoka i širi se u nekoliko kanala gdje se ulijeva u Neretvu. Glavni rukavac protiče kroz Tasovčiće, sa druge strane je pritoka Trebižat, najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, gradeći velike rukavce u kojim se ulijeva u Neretvu. Nizvodno rijeka prima pritoku Krupu koja ističe iz Hutovog blata, jedna od otoka rijeke Trebišnjice. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih brodova, rijeka se širi u velike rukavce i ulazi u Hrvatsku, u grad Metković, gdje rijeka postaje plovna. Nizvodno od Metkovića Neretva prima pritoke Norin i Malu Neretvu u Opuzenu. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena gdje Neretva prima pritoku Maticu. Dok drugi manji rukavac pod imenom Mala Neretva odlazi istočno od Opuzena gdje prima, preko bosanskoherecegovačko-hrvatske rijeke Pologos vodu iz Deranskog blata i dio vode iz rijeke Trebišnjice gdje se raširuje u brojne ade okuke i zalive. Rijeka glavnim rukavcem ulazi u mjesto Komin i zatim još nekoliko kilometara ulazi u luku Ploče, gdje se dijeli na još dva rukavca, glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u Jadransko more, dok drugi pod imenom Crna Rijeka prima vodu iz Baćinskih jezera gdje se ulijeva u samom gradu Ploče.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Poznata je po svojoj smaragdno-zelenoj boji, čistoj i u svom gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Delta Neretve je jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Za vrijeme srednjovjekovne Bosne na rijeci se nalazilo brodogradilište, na mjestu današnjeg Počitelja. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim Nilom. To je zato što za Hercegovinu Neretva značajna tako je Nil za Egipat. Rijeka je plovna do Metkovića a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Rijeka Neretva je jedina krška rijeka koja je uspjela savladati poniranje. Fauna Neretve i pritoka je jako raznovrsna ima mnogo vodenih zmija, te pastrmki kao što su: mekousna pastrmka (lat. Salmothymus obtusirostris), koja je rasprostanjena u Neretvi i Buni, potočna pastrmka, kaliforijska pastrmka, veliki broj jegulja je smješten u Neretvi do grada Mostara. Neretva je najduža pritoka Jadrana sa istočne obale.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: