Požar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Požar je nekontrolisano sagorijevanje, koje nanosi materijalne gubitke i dovodi do ugrožavanja ljudskog života. Historijski požari su smatrani kao velika opasnost. Uprkos modernim metodama gašenja kako i novom tehnologijom požari još uvijek predstavljaju veliku opasnost kako za stanovništvo tako i za imovinu. Nekontrolisano sagorijevanje je praćeno oslobađanjem toplote i produkata sagorijevanja, koji mogu imati toksične osobine. Dim koji nastaje pri sagorijevanju otežava kretanje i orijentaciju ljudi. Da bi došlo do gorenja potrebno je da su istovremeno prisutni: materijal koji može da gori, toplota dovoljna da zapali gorivi matreijal i vazduh (prisustvo kisika).

Sadržaj 1 Podjela požara 1.1 Klasa A 1.2 Klasa B 1.3 Klasa C 1.4 Klasa D 1.5 Klasa F 2 Reference 3 Također pogledajte

[uredi] Podjela požara

Požari se razlikuju prema mjestu nastanka, vrsti materijala koji gori, obimu, fazi razvoja, itd. Prema mjestu nastajanja dijele se na unutrašnje i spoljne požare. Prema vrsti gorive materije po evropskoj klasifikaciji požari se svrstavaju u pet klasa: A, B, C, D i F.^[1]

[uredi] Klasa A

U klasu A se svrstavaju požari čvrstih materijala koji sagorijevaju plamenom i žarom, npr. drvo, papir i slični materijali. Požari klase A se najčešće gase vodom.

[uredi] Klasa B

U klasu B se svrstavaju požari zapaljivih tečnosti, koje se ne miješaju sa vodom, npr. derivati nafte, rastvarači, boje, lakovi, masti, itd. Za gašenje se koristi prah, ugljik dioksid ili pjena.

[uredi] Klasa C

U klasu C spadaju požari gorivih gasova, npr. metan, propan, butan, acetilen, itd. Za gašenje se najčešće koristi prah i ugljik dioksid.

[uredi] Klasa D

U klasu D spadaju požari lakih metala, npr. aluminijum, magnezijum i njihove legure. Za gašenje se koriste samo suha sredstva (prah ili pijesak).

[uredi] Klasa F

U klasu F spadaju požari biljnih i životinjskih ulja i masnoća.

[uredi] Reference

[uredi] Također pogledajte

• Šumski požar