Bitka na Neretvi
-
- Za članak o istoimenom filmu iz 1969. godine, pogledajte članak Bitka na Neretvi (film)
|
|||
|
Most na Neretvi |
|||
| Datum | 9. februar-31. mart 1943. godine | ||
|---|---|---|---|
| Lokacija | Dolina rijeke Neretve Nezavisna Država Hrvatska (danas Bosna i Hercegovina) |
||
| Ishod | Strategijski uspjeh partizanskih snaga kroz uspješno povlačenje većine borbenih jedinica - slom plana Snaga Osovine da se uništi partizanski pokret | ||
| Sukobljene strane | |||
|
|
|||
| Komandanti | |||
|
|||
| Vojne jedinice | |||
|
|||
| Žrtve | |||
|
|||
Bitka na Neretvi je naziv niza operacija pokrenutih od strane njemačke vojske na području današnje Bosne i Hercegovine (koja je nakon njemačke okupacije Kraljevine Jugoslavije pripojena Nezavisnoj Državi Hrvatskoj), sa ciljem razbijanja partizanskih snaga. Poznata je još pod imenima Četvrta neprijateljska ofanziva i Bitka za ranjenike, dok njemačka komanda operaciju naziva „Fall Weiss“ (Bijeli slučaj).
Sadržaj |
[uredi] Partizanske snage
Narodnooslobodilačka vojska se po procjenama sastojala od oko 42.500 boraca iz sljedećih jedinica[1][2]
- Prvi hrvatski korpus (Ivan Gošnjak)
- 6. lička divizija (Srećko Manola)
- 1. lička narodnooslobodilačka udarna brigada
- 2. lička narodnooslobodilačka udarna brigada
- 9. lička narodnooslobodilačka udarna brigada
- 7. banijska divizija (Pavle Jakšić)
- 8. kordunaška divizija (Vlado Ćetković)
- 4. kordunaška brigada
- 5. kordunaška brigada
- 6. primorsko-goranska brigada
- 6. lička divizija (Srećko Manola)
- Prvi bosanski korpus (Kosta Nađ)
- 4. krajiška divizija (Josip Mažar Šoša)
- 2.krajiška brigada
- 5.krajiška brigada
- 6.krajiška brigada
- 8.krajiška brigada
- 5. krajiška divizija (Slavko Rodić)
- 4. krajiška divizija (Josip Mažar Šoša)
- Prva proleterska divizija (Koča Popović)
- 1. proleterska brigada
- 3. sandžačka proleterska brigada
- 3. krajiška brigada
- Druga proleterska divizija (Peko Dapčević)
- 2. proleterska brigada
- 4. proleterska brigada
- 3. dalmatinska proleterska brigada
- Treća udarna divizija (Petar Ćetković)
- 5. crnogorska brigada
- 1. dalmatinska brigada
- 10. hercegovačka brigada
- Deveta dalmatinska divizija (Vicko Krstulović)
[uredi] Snage osovine
[uredi] Njemačke snage
- 7. SS gorska divizija "Prinz Eugen" (Arthur Phelps)[3]
- 369. pješadijska (hrvatska) divizija (Fritz Neidholdt)
- 714. pješadijska divizija (Friedrich Stahl)
- 717. pješadijska divizija (Benignus Dippold)
- 718. pješadijska divizija (Johann Fortner)
[uredi] Italijanske snage
- 12. pješadijska divizija "Sassari"
- 13. pješadijska divizija "Re"
- 15. pješadijska divizija "Bergamo"
- 32. pješadijska divizija "Marche"
- 57. pješadijska divizija "Lombardia"
- 154. pješadijska divizija "Murge"
[uredi] Snage NDH
- 1. gorska divizija (Ivan Prpić)
- 2. gorski zdrug - Bjelovar
- 3. gorski zdrug - Požega
- 4. pješačka divizija (Robert Merslavić)
- 7. topnički odjel - Banja Luka
- 6. pješačka divizija (Vjekoslav Klišanić)
- 9. topnički odjel - Mostar
- 5. pješačka divizija (Josip Štefotić)
- 7. pješačka pukovnija - Sarajevo
- V. stajaći djelatni sdrug Ustaške vojnice - Bugojno (Rafael Boban)
[uredi] Četničke snage
Razni četnički odredi sa prostora Srbije, Crne Gore i BiH (Draža Mihailović)
[uredi] Ostalo
Johann Fortner, njemački zapovjednik 718. divizije Wehrmachta, je pao u zarobljeništvo 1945 godine. U FNR Jugoslaviji optužen je za krivično dijelo ratnog zločina. 1947 izrečena je smrtna presuda, koja je iste godine i izvršena[4]. Po događajima iz ove bitke, 1969. godine snimljen je film Bitka na Neretvi sa internacionalnom glumačkom postavom. Film je bio kandidovan za prestižnu filmsku nagradu Oskar u kategoriji za najbolji strani film. 2006. je pokrenuta peticija za sprječavanje dalje izgradnje hidroelektrana pod imenom Bitka za Neretvu.