Geografija Bosne i Hercegovine

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Geografija Bosne i Hercegovine
Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
Kontinent Evropa
Regija Jugoistočna Evropa
Koordinate 44°N 18°E / 44, 18
Površina 51.197 km2
0,2 % vode
Granice 1.459 km
Najviša tačka Maglić, 2.386 m
Najniža tačka Jadransko more, 0 m
Najveće jezero Buško Blato, 56,7 km2
Karta Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Evrope, u zapadnom dijelu Balkana. Ukupna površina zemlje je 51.209,2 km2 gdje je od tog 51.197 km2 kopno, a 12,2 km2 je površina mora. Ukupna granica Bosne i Hercegovine sa susjednim državama iznosi 1.538 km, a od toga je suhozemna granica duga 774 km, riječna 751 km, a morska 13 km. Graniči sa Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu (ukupna dužina granice: 932 km), sa Srbijom na istoku (357 km) i Crnom Gorom na jugoistoku (248 km) [1]. Na krajnjem jugu, Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransko more, u dužini od 20 km,[2] koji se nalaze na teritoriji općine Neum. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodnog porijekla i uglavnom je čine rijeke Drina, Sava, i Una, te planine kao Dinara na jugozapadu zemlje.

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km2) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na Hercegovinu, s tom razlikom da je riječ o različitim karakterima tla.

Na sjeveru se planinsko područje spušta u lagahno-brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u Panonsku nizinu. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluotoka Klek izbija i na Jadransko more. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga ka sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera ka jugu.

13.60% površine Bosne i Hercegovine je plodna zemlja a 2.96% zemlje se upotrebljava za poljoprivredu, dok 83.44% zemlje je za ostalo. Neki prirodni resursi Bosne i Hercegovine su ugalj, željezo, boksit, mangan, drvo, bakar, hrom, cink, i hidropotencijal. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m). Rijetki zemljotresi su jedina ozbiljna prirodna opasnost u Bosni i Hercegovini. Među najvažnijih problema sa prirodom su zračna onečišćenost iz tvornica i krčenje šuma.

Klima Bosne i Hercegovine je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge žestoke zime. Primorje zemlje ima blage kišovite zime.

Glavni grad zemlje je Sarajevo (pola miliona stanovnika), a od većih gradova valja izdvojiti: Banjaluku, Tuzlu, Mostar, Zenicu, Bihać, Prijedor, Brčko, Doboj, Trebinje i Livno.

Najveće planine u BiH[uredi | uredi izvor]

Flag-bih.svg BiH portal
Odjeljak isključivo posvećen Bosni i Hercegovini
Satelitska slika Bosne i Hercegovine, načinjena decembra 2002

   Vrh - planina - visina

Veće rijeke u BiH[uredi | uredi izvor]

Fitogeografija[uredi | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina fitogeografski pripada Holarktičkom (Borealskom) Carstvu, i podijeljena je između Ilirskog Cirkumborealnog regiona, i jadranske provincije Mediteranskog regiona. Prema WWF, teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti u tri ekoregiona: Panonske miješane šume, miješane šume dinarskih planina, i ilirske listopadne šume.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: