Žepče

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°26′S 18°02′I / 44.433, 18.033
Žepče
Grad
Panorama Žepča
Panorama Žepča
Flag of Zepce.svg
Zastava
Coat of Arms of Zepce.svg
Grb
Službeni naziv: Općina Žepče
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Žepče
Koordinate 44°26′S 18°02′I / 44.433, 18.033
Površina
 - Općina 210 km2
Stanovništvo
 - Općina 22 966 (1991)
 - Procjena 31 067 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 109 /km2 
Gradonačelnik Mato Zovko[2] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 72 230
Pozivni broj (+387) 32

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Žepče

Žepče je grad i središte općine u Zeničko-dobojskom kantonu. Grad Žepče je smješten u centralnoj Bosni, na cesti M-17 između Zenice i Doboja.

Historija

Ferhat-pašina džamija u centru grada

Grad Žepče se pominje još za vrijeme Rimskog carstva. Prvi pisani trag datira od 14.10.1458. (povelja Stjepana Tomaša), što je i uzeto za Dan Općine Žepče. Nakon pada Bosne pod Tursko carstvo Žepče se nalazi u sastavu Bosanskog sandžaka, zatim vilajeta Kraljeva zemlja, kasnije kadiluka Brod. Od 1584. godine Žepče pripada kadiluku Tešanj. U pohodu Eugena Savojskog grad Žepče je 18. oktobra 1679. zapaljen, a pri povratku sa pohoda na Sarajevo tvrđava je minirana.[3]

Koncentracioni logori

U Žepču su tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba formirani logori za civile (največim dijelom Bošnjake) od strane Hrvatskog vijeća odbrane: "U logorima je bilo pet hiljada ljudi, a od toga su poginula 83 čovjeka. U logor u Hercegovini je deportovano 431 lice. Natrpani su u autobuse pripremljene za iseljenje Hrvata. Ubijeno je trideset i jedno od njih. Civili iz Šehera su dvije noći držani u tunelu 'Karaula'. Onda su ih potjerali ka Zenici i zapucali po koloni. Kada je ubijeno nekoliko žena, svi civili su pobjegli u grad. Na malom prostoru slobodnog grada, šest dana je bila sabijena vojska i 6.000 civila. Onda su šestog dana pristigle i jedinice srpske vojske sa osam tenkova i počele masakrirati grad. Civili su počeli ginuti masovno. Nakon predaje malobrojnih branilaca, civili su zatvoreni u logore. Poseban tretman su imali zatvorenici u Silosu i svi sumnjivi u njihovim istražnim saslušanjima na Perkoviću i u drugim mjestima. Nakon podjele plijena, jedan broj civila je pušten prema Zenici, a ostali su zadržani kao taoci, radna snaga i sredstvo za razmjenu. Žepačka golgota je primjer ambicija pojedinaca da uđu u istoriju kao mali Napoleoni, ne misleći da će rat stati i da za zločine treba odgovarati. Neka od ubistava civila nikada nisu razjašnjena. Na Željezničkoj stanici je ubijeno devet civila i nikada se nije saznalo gdje su. Stara i bolesna lica su deportovana u opkoljeni Maglaj. Puštanjem srpskih vojnih jedinica preko linija HVO-a, opkoljeni su Maglaj, Tešanj i Zavidovići, što je imalo za posljedicu veliki broj novih žrtava. "[4]

Geografija

Kroz Žepče prolazi magistralni put Sarajevo - Zenica - Doboj - Bosanski Brod - Slavonski Brod, te željeznička pruga Ploče - Sarajevo - Zenica - Doboj - Modriča - Bosanski Šamac. Žepče se nalazi između 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine, te na 219 m nadmorske visine. Općina Žepče broji 30.000 stanovnika i ima 600 privrednih subjekata. Kroz grad protiče rijeka Bosna. Žepče se nalazi u dolini, a okružen je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. U neposrednoj blizini grada i u samom gradu nalazi se 14 izvora mineralne vode. Jedan od najbogatijih izvora vode nalazi se u naselju Bistrica, 3 kilometra udaljen od Žepča, prema Zavidovićima.

Klima

Klima u Žepču kao i u većem prostoru Bosne i Hercegovine je kontinentalna. Karakteristike kontinentalne klime su prilično hladne zime i topla ljeta. Klimatološki podaci za Žepče uzeti su sa meteorološke stanice Lug-Branković koja se nalazi nekoliko kilometara sjevernije. Meteorološka stanica je na nadmorskoj visini od 210 m. Vremenska opažanja na stanici se izvode od 1997. godine. Najhladniji mjesec je januar sa temperaturom od -0,2, a najtopliji je august sa 20,5 stepeni. Apsolutni maksimum postignut je 29. augusta 2003., a iznosio je 40,0 stepeni. Apsolutni minimum postignut je 13. januara 2003. sa -27,5 stepeni.

Godišnji hod temperature po mjesecima:

Mjesec januar februar mart april maj juni juli august septembar oktobar novembar decembar
Temperatura (°C) -0,4 1,6 6,0 10,0 15,6 18,9 20,4 20,3 15,1 11,4 5,8 0,3

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Žepča

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Žepče imala je 22.966 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Žepče, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. 2001. godine, općini Žepče se dodaju naselja Adže, Pire, Ponijevo, Matina, Ljubatovići, Grabovica, Čustovo Brdo, Komšići, Radunice i Globarica koja su do tada pripadala općini Maglaj, i naselja Brankovići, Donji Lug, Gornji Lug, Vrbica, Debelo Brdo, Osova, Vinište i Gornja Lovnica koja su do tada pripadala općini Zavidovići.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Žepče, popis 1991.

Ukupno: 22.966

  • Bošnjaci - 10.820 (47,11%)
  • Hrvati - 9.100 (39,62%)
  • Srbi - 2.278 (9,91%)
  • Jugoslaveni - 546 (2,37%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 222 (0,99%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Žepče, popis 1991.

Ukupno: 5.571

Sport

U Žepču egzistira nogometni klub Žepče, koji se takmiči u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine.

U košarkaškoj Ligi mladih KS Zenica takmiči se Košarkaški klub "Orlovik" u pionirkoj, kadetskoj i juniorskoj konkurenciji. Od sezone 2007/2008. egzistira i seniorski košarkaški klub Orlovik koji se takmiči u A-2 ligi grupa sjever.

Od marta 2008. godine u Žepču se ponovo trenira i igra rukomet. Rukometni klub Žepče se takmiči u 1. ligi FBiH, i okuplja oko 140 članova svih uzrasta.

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 9.septembar 2009. godine
  2. ^ Rezultati izbora 2008
  3. ^ Franjo Marić, Kronologija žepačkog kraja, 1458. - 2008., Povodom 550. obljetnice prvog pisanog spomena Žepča, drugo izdanje, Zagreb-Žepče, 2008, str. 45
  4. ^ Hećimović, Esad; 2001, BH DANI, http://www.bhdani.com/arhiva/233/t23307.shtml

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: