Ploče

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°03′23″S 17°25′52″I / 43.05639, 17.43111
Ploče
Grad
pogled na Ploče
pogled na Ploče
Ploče (grb).gif
Grb
Službeni naziv: Grad Ploče
Država  Hrvatska
Županija Flag of Dubrovnik-Neretva County.png Dubrovačko-neretvanska
Koordinate 43°03′23″S 17°25′52″I / 43.05639, 17.43111
Najviša tačka
 - Nadmorska visina m.i.m.
Površina
 - Općina 128,94 km2
Stanovništvo
 - Naselje 6.013 (2011)
 - Općina 10.135
Gustoća
 - Općina 78,60 /km2
Gradonačelnik Krešimir Vejić (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 20340
Pozivni broj (+385) 20
Croatia location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: Grad Ploče

Ploče su grad u Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Ime grada[uredi | uredi izvor]

Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Ploča. Ime Ploča dato je zbog toga što su stanovnici okolnih mjesta i prvi doseljenici vadili i sušili svoje ribarske mreže na području današnjeg grada.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Grad Ploče se smjestio u dolini Neretve u saobraćajnoj razmeđi zapadne i istočne Evrope. U okolini grada mogu se vidjeti Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, mnogobrojna brda i Jadransko more.

Historija[uredi | uredi izvor]

Grad je, od 1950.-54. godine, te od 1980.-90. godine, nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunističkom političaru, Slovencu Edvardu Kardelju.

Ime Ploče (lat. Ploca) prvi put se spominje u 1387. godine u jednom dubrovačkom ugovoru o prijevozu robe. To je bilo sklonište mnogim pomorcima, koji su putovali po Neretvi i koji su išli u Metković i Mostar.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine Ploče.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Okosnica ekonomije grada Ploča je teretna morska luka, druga po količini prekrcaja u Republici Hrvatskoj oko (2.5 mil t 2005.). Za luku se veže velik broj srodnih djelatnosti: špediterskih, skladištarskih, prijevoznih, logističkih itd., dok turizam za razliku od ostalih primorskih gradova RH nema osobitog značaja. Uvjeti za razvoj turizma postoje, zbog blizine ušća Neretve i Baćinskih jezera. Ploče se nalaze na delti Neretve koja je vema povoljna za lov (ptice) , ribolov i poljoprivredu, u kojoj prednjače agrumi, a potom i drugo voće (lubenice, šljive, itd.) i povrće (paradajz). Industrija koja je nekad bila jedna od najjačih među primorskim gradovima je gotovo iščezla, a sa dosta smanjenim kapacitetom u odnosu na 1991. proizvode se brtvene obloge. Očekuje se da će grad svoju budućnost pronaći u razvoju svog prometnog položaja kojem će značajno doprinjeti skora izgradnja Jadransko-Jonskog i paneuropskog koridora 5c, čije će se čvorište nalaziti u neposrednoj blizini grada.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Ploče, rimokatolička crkva "Kraljica Neba i Zemlje"

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Ploče je imao 10.135 stanovnika, od čega u samim Pločama 6.013.

Grad Ploče[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
2.204 2.581 2.928 3.479 4.028 4.337 4.087 4.512 4.865 6.161 7.759 8.846 9.726 11.220 10.834 10.135

Napomena: Nastao iz stare općine Ploče.

Ploče (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
0 0 164 200 180 215 0 0 727 1.657 3.102 4.405 5.318 6.332 6.537 6.013

Napomena: U 1948. i 1953. iskazano pod imenom Kardeljevo, 1961. i 1971. pod imenom Ploče, a 1981. iznova pod imenom Kardeljevo. Područje naselja Ploče smanjeno je 1991. izdvajanjem dijelova naselja koji su ušli u sastav naselja Peračko Blato. U 1857., 1869. i 1921. podaci su djelomično sadržani u naselju Baćina i Banja, a 1931. u naselju Baćina.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Ploče je imalo 6.332 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
5.013 79,16%
Srbi
  
438 6,91%
Jugoslaveni
  
288 4,54%
Muslimani
  
179 2,82%
Crnogorci
  
71 1,12%
Albanci
  
39 0,61%
Makedonci
  
39 0,61%
Slovenci
  
23 0,36%
Mađari
  
14 0,22%
Nijemci
  
3 0,04%
Česi
  
2 0,03%
Rusini
  
2 0,03%
Grci
  
1 0,01%
Italijani
  
1 0,01%
Poljaci
  
1 0,01%
Rusi
  
1 0,01%
Slovaci
  
1 0,01%
Turci
  
1 0,01%
Ukrajinci
  
1 0,01%
ostali
  
5 0,07%
neopredijeljeni
  
139 2,19%
region. opr.
  
15 0,23%
nepoznato
  
55 0,86%
ukupno: 6.332

Kultura i sport[uredi | uredi izvor]

Ploče su relativno mali grad i najmlađi u Hrvatskoj tako da nema neku posebnu kulturnu tradiciju. Najveći događaji vezani uz grad su Maraton lađa i utrke trupa koje se održavaju ljeti. Na takvim okupljanjima ponekad se zna okupiti i 50-ak hiljada ljudi.

Što se tiče samog sporta najjači su ragbi i košarka. Ragbijaška ekipa ragbi klub Ploče je druga u Hrvatskoj dok je košarkaški klub 1. u Dalmatinskoj regiji. Usput Ploče su poznate po unikatnom sportu koji je u njima i izmišljen. Riječ je o Coccoballu koji je stvorio Jasmin Brajlović sa još nekolicinom ljudi. Riječ je o sportu koji je "hibrid" između košarke i ragbija zajedno. Igra se na dva koša od kojih je jedan veći i drugi manji. Suci su uvijek dvije djevojke, a pravila nema. Postoji samo broj bodova koji se broji i postoji vrijeme za koje se odigra meč.

U Pločama djeluju i boćarski klubovi Ploče i Asfalt Ploče.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U gradu Pločama postoji samo jedna osnovna škola OŠ Vladimir Nazor. Nastala je sredinom 20. vijeka, a zgrada škole se nalazila u Gračkoj ulici. Danas se škola nalazi u Ulici Tina Ujevića na broju 3. Prije nego što se otvorila škola u Pločama đaci su išli u školu u okolnim mjestima Rogotin, Komin, Baćina. Danas, u Općini Ploče postoje škola u Rogotinu kao područna škola, škola na Staševici, škola u Kominu. U gradu postoji jedna srednja škola SŠ "Fra Andrije Kačić Miošić". Programi škole su: Opća gimnazija, ekonomija, hotelijersko-turistički tehničar, konobar, kuhar, elektrotehničar, automehaničar i računarski tehničar.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Ploče koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.