Modriča

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°57′24″S 18°18′54″I / 44.95667, 18.315
Modriča
Grad i općina
Panorama Modriče
Panorama Modriče
Grb Modrica.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Modriča
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Modriča
Koordinate 44°57′24″S 18°18′54″I / 44.95667, 18.315
Površina
 - Općina 297 km2
Stanovništvo
 - Općina 35 613 (1991)
Gustoća
 - Općina 120 /km2
Gradonačelnik Mladen Krekić (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 74480
Pozivni broj (+387) 053

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Modriča u BiH
Web stranica: Općina Modriča

Modriča je grad i središte istoimene općine u Bosanskoj Posavini.

Historija

Modriča se kao naseljeno mjesto, prvi put pominje 1323. godine, u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.

Povelja bana Stjepana II Kotromanića iz 1323. godine

U ovoj povelji, knez Grgur Stjepanić je od bosanskog bana Stjepana II Kotromanića dobio pet sela u tadašnjoj oblasti Usori: "prvo Čečava drugo Hrastuš, treće sela u Nenavištu Jakeš, Volović i Modrič."[1]

Geografija

Općina Modriča se prostire na tri posebna geografska područja, zahvatajući po manji dio svakog od njih: mali dio od ravnice bosanske Posavine, sa dijelom doline rijeke Bosne, dio od područja masiva planine Vučjaka na lijevoj obali rijeke Bosne i dio od područja masiva planine Trebave na desnoj strani rijeke Bosne.

Reljef općine se sastoji od visije Vučjaka (367m) i Trebave (644m), od doline rijeke Bosne (106-103m) i posavske ravnice (91-90 m nadmorske visine). Ovakav geografski položaj teritorije općine Modriča, na granici dva velika evropska prostora (balkanskog i srednjoevropskog) određivao je tokom historije, u velikoj mjeri, i čovjekovu sudbinu na ovom tlu.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Modriče

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Modriča imala je 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Modriča, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav, popis 1991.

* ukupno Srbi Bošnjaci Hrvati Jugoslaveni ostali
općina Modriča 35.613 12.534 (35,19%) 10.375 (29,13%) 9.805 (27,53%) 1.851 (5,19%) 1.048 (2,94%)


* ukupno Bošnjaci Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
Grad Modriča 10.454 5.252 (50,23%) 2.420 (23,14%) 1.134 (10,84%) 1.347 (12,88%) 301 (2,87%)

Privreda

Rafinerija ulja Modriča je u pedeset godina svog postojanja izrasla u respektabilan privredni kolektiv, prepoznatljiv na cijelom prostoru jugoistočne Evrope. U izgradnji njenog imidža učestvovalo je nekoliko generacija vrsnih stručnjaka iz raznih oblasti, priznati evropski instituti i najpoznatiji svjetski proizvođači automobila, teretnih vozila i motora.

Njen osnivač, majstor Ilija Panić je, prije pedeset godina, u svojoj zanatskoj radnji "Budućnost", odredio viziju razvoja Rafinerije ulja Modriča koja se u potpunosti ostvarila. Proizvodi rafinerije su: motorna ulja iz porodica Optima i Maxima, kao i rashladna tečnost Permant.

Sport

Odbojkaški klub "Modriča Optima"

Prva takmičenja u odbojci organizuju se u Modriči 1947. godine, vezano za izgradnju željezničke pruge Šamac - Sarajevo. Prva odbojkaška sekcija je formirana pri Gimnastičkom klubu već 1949. godine i odbojka se igra rekreativno na ovim terenima. Prvo zvanično takmičenje u Modriči je organizovano 1954. godine za omladince i omladinke u Kupu Narodne Republike BiH.

OK "Modriča" je zvanično registrovan 8. marta 1967. godine, i od tada počinje nagli uspon i razvoj odbojkaškog sporta, da bi muška ekipa postala šampion Jugoslavije 1979. godine i učesnik u Kupu šampiona, gdje osvaja 7. mjesto u Evropi. U narednom periodu klub se fokusira na rad s mladima, ali i dalje bilježi značajne rezultate,.

Ženska odbojka je krenula sa osnivanjem i 19. januara 1981. nastaje OK "Ferijalac". U sezoni 1991/92. ženski odbojkaški klub osvaja vicešampionsku titulu Prvenstva Jugoslavije.

Po izbijanju rata u BiH, 1993. godine, obje ekipe su objedinjene u OK "Modriča-Optima". U takmičenjima Prvenstva i Kupa Republike Srpske osvojeni su svi mogući trofeji, kako u vrijeme ratnih dejstava, tako i u miru. Klub je u Prvenstvu RS za period 1993.-2003. osvajao 6 titula prvaka RS i osvajao 6 titula Kupa Republike Srpske.

O stručnom radu u Klubu su se brinuli treneri: Dragutin Martinović, Pero Božić, Mladen Maglov, Srpko Petrović, Uroš Ribarić, dr. Viktor Krevsel, te Radivoje i Đorđe Milošević sa pomoćnim trenerima. Za najveće uspjehe Kluba vezani su nastupi višestrukih reprezentativaca Jugoslavije: Pere Božića, Bore Jovića, Radivoja Miloševića, Marka Stanića, Velibora Ivanovića i Darija Đukića, kao i igrača kao što su Đorđe Milošević, Miloš Milošević, Ivo Martinović, Boro Živanović, Goran Popović, Kamenko Jelić, Dragan Božić i drugi.

Fudbalski klub "Modriča Maksima"

Počeci bavljenja sportom u Modriči vezani su za fudbal i datiraju od 1921. godine. Prvu fudbalsku loptu donio je iz Praga student Đoka Petrović. Fudbalski klub iz Modriče osnovan je daleke 1922. godine. Prvi fudbalski klub zvao se "Rogulj", ali je ubrzo promijenio ime u "Zora". U prvim godinama razvoja ovog sporta nisu postojala zvanična takmičenja - igrale su se samo prijateljske utakmice sa susjednim mjestima, a igrači su sami sebi nabavljali sportsku opremu. Prvu zvaničnu utakmicu "Zora" je odigrala sa svojim susjedima, fudbalerima "Bosanca" iz Bosanskog Šamca 1923. godine, a rezultat je bio 2 : 2. Fudbalski klub "Zora" postojao je sve do 1927. godine kada su mu vlasti zabranile rad.

Ubrzo se formira drugi klub pod imenom "Olimpija", koji pod ovim imenom postoji sve do 1938. godine, kada mijenja ime u fudbalski klub "Dobor". Po izbijanju Drugog svjetskog rata prestaju sve sportske aktivnosti, a tek po završetku rata, augusta 1945. godine, formira se novi fudbalski klub pod imenom "Sloga". Klub je mijenjao ime u "Napredak" sve dok konačno nije dobio ime "Modriča".

Najveći uspjesi kluba u nekadašnjoj Jugoslaviji su bili u sezoni 1968/69. godine, kada osvaja prvo mjesto i naslov amaterskog prvaka Bosne i Hercegovine, a drugo mjesto na takmičenju za amaterskog prvaka Jugoslavije.

Dres fudbalskog kluba iz Modriče pored ostalih nosili su i: Nikola Nikić, Goran Peleš, Slavko Cvijić, Dragan Voćkić, Rade Radulović, Slavko Mamuzić, Mustafa Ćoralić, i Mario Stanić.

U sezoni 2003/2004. klub učestvuje u Premijer ligi Bosne i Hrcegovine, a 26. maja 2004. Modriča Maxima osvaja Kup Bosne i Hercegovine i time postižu najveći uspjeh u historiji ovoga kluba.

U prvom krugu pretkvalifikacija Modriča Maxima je izvukla klub "Santa Coloma" iz Andore. Prva utakmica se odigrala u Andori i rezultat je bio: FC "Santa Coloma" : FK "Modriča Maxima" - 0:1, a uzvrat je odigran u Ugljeviku na stadionu FK "Rudar" i rezultatom FK "Modriča Maxima" : FC "Santa Coloma" 3:0, Modriča je prošla u sljedeći krug. 12. augusta 2004. godine u Sofiji je odigrana utakmica između FC "Levski" : FK "Modriča Maxima" - 5 : 0, a uzvrat u Ugljeviku su nogometaši Modriče izgubili sa ubjedljivih 3:0. Time je okončano takmičenje FK "Modriča Maxima" u Evropi.

Auto-moto klub "Modriča"

Klub je osnovan sredinom 80-tih godina prošlog vijeka. Do početka ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini ovaj klub je organizovao tri okupljanja zaljubljenika u motore i moto sport, koji su ostali upamćeni po dobroj posjećenosti, druženju i muzici.

2004. godine, na inicijativu velikog broja motorista iz Modriče i okoline, ponovo je zaživio ovaj vid okupljanja i druženja omladine. Dobar dio članova sada spada u klasu veterana.

2005. godine klub je zvanično registrovan.

Galerija

Poznate ličnosti

Turističke atrakcije

Šićara je pitoreskni izvor na južnoj strani Modriče.

Reference

  1. ^ L. Thallóczy: Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mitelalter 290., strane 13—14.

Vanjski linkovi


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: