Tuzlanski kanton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Tuzlanski kanton
Tuzlanskа županija (hr)
Тузлански кантон (sr)
kanton
Flag of Tuzla Canton.svg
Coat of Arms of Tuzla Canton.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Tuzla
Površina 2.649.0 km2
Stanovništvo 498 549
Gustoća 189.67 /km2
Vlada
 - Premijer Bahrija Umihanić
Tuzlanski kanton u BiH
Tuzlanski kanton u BiH
Web stranica: www.vladatk.kim.ba

Tuzlanski kanton (skraćeno: TK) (Do 1999. godine Tuzlansko-podrinjski kanton) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten u sjeveroistočnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Tuzli. Površina kantona iznosi 2.649.0 km2, što čini 10,14% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine[uredi | uredi izvor]

Kanton se sastoji od 13 općina i to:

Historija[uredi | uredi izvor]

Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u starijem kamenom dobu (paleolitu). To potvrđuje arheološki nalazi: Kamen kod ušća Usore u Bosnu, Makljenovac kod Doboja, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena mlađeg kamenog doba (neolita) otkriveno je više lokaliteta naselja u Gornjoj Tuzli, Tuzli, Korića Hanu kod Gračanice, Ražljevu, Tramošnici i Skugriću kod Gradačca. Ova nalazišta su pripadala vinčanskoj kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole stećaka su sačuvane na području Kladnja, Banovića, Kalesije, Živinica, Lukavca, Tuzle, Teočaka i Sapne.

Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani bosančicom.

Postoje franjevački samostani (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u Gornjoj Tuzli, Tuzli, Teočaku, Koraju i drugim lokalitetima.

Trenutno djeluje više listova, radio i televizijskih stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad Gradačac ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo znaimljiv. U Srebreniku se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula Zmaja od Bosne, Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine.

Prirodne ljepote[uredi | uredi izvor]

Ovo područje se očituje velikim turističkim potencijalom. Pored rijeka, planinskih rječica i brzaka stvoreno je i egzistira nekoliko većih i manjih vještačkih jezeraModrac, Bistarac, Hazna, Vidara, Snježnica, Mačkovac, Vijenac i novoizgrađeno Panonsko jezero.

Modrac je akumulaciono jezero u Bosni i Hercegovini sa površinom od 17 km2, udaljeno 10 km od Tuzle. Velikim finansijskim ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u najatraktivnije mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis, nogomet itd. Jezero daje izvanredne mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, ribolovom, plivanjem.

Na području općine Kladanj datira veliki šumski potencijal, preko planine Konjuh. Također, postoje dvije poznate pećine: Djevojačkai Debravska. Jezero Hazna se nalazi u Gradačcu, blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije Srebrenika su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina Majevica. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – Slana banja u Tuzli; Banja Ilidža u Gradačcu; Kladanjska voda kod Kladnja.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnija privredna grana Tuzlanskog kantona je industrija. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. Ugalj i kamena so, dva su najvažnija mineralna resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu. Poljoprivredne površine zauzimaju 49% teritorije Tuzlanskog kantona. Proizvodnja električne energije je također zastupljena i postoji 5 elektrana.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema procjeni iz 2009. godine kanton ima oko 498.549 stanovnika [1].

Politika[uredi | uredi izvor]

Premijer[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Ministarstva[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: