Ilidža

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Ilidža
Grb općine Ilidža Položaj naselja Ilidža
Osnovne informacije
Entitet: Federacija BiH
Kanton: Kanton Sarajevo
Općina: Ilidža
Stanovništvo: 67.937 popis (1991)
Stanovništvo: 92.108 procjena (2006)
Površina: 332,3 km²
Gustoća: 204 stanovnika na km²
Pozivni broj: (+387) 33
Poštanski broj: 71 210
Administracija (Stanje: 2004 - 2008)
Vrsta naselja: općina
Načelnik: Amer Ćenanović (SDA)


Općina Ilidža je općina koja je da facto dio grada Sarajeva, iako službeno nije. Ima oko 90.000 stanovnika i predstavlja turističku destinaciju Sarajeva. Dijelovi općine su: Ilidža (centralno naselje), Hrasnica, Sokolovići (Sokolović kolonija) i Butmir... Od ovih naselja najvise se izdvajaju Hrasnica i Butmir.Hrasnica zbog toga jer je najmnogoljudnije naselje u opcini ali i medju vecim u BiH.Procjenjuje se da ima oko 12000 stanovnika rasporedjenih u dvije mjesne zajednice:Hrasnica1iHrasnica2.Naselje je poznato i po prijeratnom mozda i najvecem gigantu Jugoslavije,preduzecu FAMOS(Fabrika motora Sarajevo).Od samog jezgra grada djeli je rijeka Zeljeznica iako vazdusnom linijom Hrasnica i Dobrinja su udaljene 1 ili 2 kilometra.Danas se i ovdje dobrano osjete ratne posljedice. Butmir jer se u naselju Butmir nalazi i sarajevski i medjunarodni aerodrom a i jer je Butmir u svjetskim okvirima poznat kao veliko neolitsko nalaziste. Prije rata Ilidža je bila 80% Bošnjačka, 15% Srpska i 5% Hrvatska. Po popisu iz 1991. godine, od ukupno 67.937 stanovnika, od čega 63.719 stanovnika u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo, a ostalih 4.218 stanovnika živjelo je u 13 naseljenih mjesta. Za vrijeme rata Ilidža je bila pod kontrolom vojske Republike Srpske i služila je kao "čep" višemjesečnog okruženja Sarajeva. Za vrijeme kontrole RS-a u Ilidži su bili protjerivani i pritvarani civilni stanovnici nesrpske nacionalnosti u nekoliko zatvora ili logora tj na lokacijama:

  • Stari dom zdravlja na Ilidzi
  • Vila u Aleji
  • Kafana "Topola"
  • Policijska stanica na Ilidzi.
  • Dom kulture na Ilidzi
  • Kamp u Lužanima
  • Prostorije Crvenog križa na Ilidži
  • Depo trafostanice u Blažuju
  • Logor u Osijek naselju

Nakon konsolidacije prostora Sarajeva poslije potpisanog mirovnog skorazuma Ilidža je reintegrirana u sastav grada 6. aprila 1996 pod kontrolom Federacije BiH.

[uredi] Stanovništvo

Info
Glavni članak: Demografija Ilidže
Info

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilidža (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 67.937 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Ilidža ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornje Mladice i Kasindo, te dijelovi naseljenih mjesta: Krupac i Sarajevo-dio. Od ovog područja formirana je općina Istočna Ilidža.

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Ilidža, popis 1991.

ukupno: 67.937

  • Bošnjaci - 29.337 (43,18%)
  • Srbi - 25.029 (36,84%)
  • Hrvati - 6.934 (10,20%)
  • Jugoslaveni - 5.181 (7,62%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.456 (2,14%)

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Naseljeno mjesto Sarajevo (dio koji pripada općini Ilidža), popis 1991.

ukupno: 63.719

  • Bošnjaci - 27.965 (43,88%)
  • Srbi - 22.709 (35,63%)
  • Hrvati - 6.659 (10,45%)
  • Jugoslaveni - 4.971 (7,80%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.415 (2,22%)
 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine