Ilidža
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
| Ilidža | |||
|
|||
| Osnovne informacije | |||
|---|---|---|---|
| Entitet: | Federacija BiH | ||
| Kanton: | Kanton Sarajevo | ||
| Općina: | Ilidža | ||
| Stanovništvo: | 67.937 popis (1991) | ||
| Stanovništvo: | 92.108 procjena (2006) | ||
| Površina: | 332,3 km² | ||
| Gustoća: | 204 stanovnika na km² | ||
| Pozivni broj: | (+387) 33 | ||
| Poštanski broj: | 71 210 | ||
| Administracija (Stanje: 2008 - 2012) | |||
| Vrsta naselja: | općina | ||
| Načelnik: | Amer Ćenanović[1] (SDA) | ||
Općina Ilidža jeste općina koja je de facto dio grada Sarajeva, iako službeno nije (u sastavu je Kantona Sarajevo, ali nije jedna od četiri općine koje čine Grad Sarajevo). Ima oko 90.000 stanovnika i predstavlja turističku destinaciju Sarajeva. Mjesne zajednice općine su: Ilidža Centar (centralno naselje), Hrasnica, Sokolovići (Sokolović Kolonija), Butmir, Otes, Stup, Stupsko Brdo, Vreoca, Blažuj, Rakovica, Lužani, Osjek... Od ovih naselja najviše se izdvajaju Hrasnica i Butmir. Hrasnica zbog toga jer je najmnogoljudnije naselje u općini ali i među većim u BiH. Procjenjuje se da ima oko 12.000 stanovnika raspoređenih u dvije mjesne zajednice:Hrasnica 1 i Hrasnica 2. Naselje je poznato i po prijeratnom možda i najvecem gigantu Jugoslavije, preduzecu FAMOS(Fabrika motora Sarajevo).Od samog jezgra grada dijeli je rijeka Željeznica, iako su zračnom linijom Hrasnica i Dobrinja udaljene 1 do 2 kilometra. Butmir jer se u naselju Butmir nalazi i sarajevski i medjunarodni aerodrom a i jer je Butmir u svjetskim okvirima poznat kao veliko neolitsko nalazište. Prije rata na Ilidži je živjelo 80% Bošnjaka, 15% Srba i 5% Hrvata. Po popisu iz 1991. godine, od ukupno 67.937 stanovnika, od čega 63.719 stanovnika u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo, a ostalih 4.218 stanovnika živjelo je u 13 naseljenih mjesta. Za vrijeme rata Ilidža je bila pod kontrolom vojske Republike Srpske i služila je kao "čep" višemjesečnog okruženja Sarajeva. Za vrijeme kontrole RS-a u Ilidži su bili protjerivani i pritvarani civilni stanovnici nesrpske nacionalnosti u nekoliko zatvora ili logora tj. na lokacijama:
- Stari dom zdravlja na Ilidzi
- Vila u Aleji
- Kafana "Topola"
- Policijska stanica na Ilidzi.
- Dom kulture na Ilidzi
- Kamp u Lužanima
- Prostorije Crvenog križa na Ilidži
- Depo trafostanice u Blažuju
- Logor u naselju Osjek
Nakon konsolidacije prostora Sarajeva poslije potpisanog Mirovnog sporazuma Ilidža je reintegrirana u sastav grada 6. aprila 1996 pod kontrolom Federacije BiH.
Sadržaj |
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilidža (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 67.937 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Ilidža ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornje Mladice i Kasindo, te dijelovi naseljenih mjesta: Krupac i Sarajevo-dio. Od ovog područja formirana je općina Istočna Ilidža.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Ilidža, popis 1991.
ukupno: 67.937
- Bošnjaci - 29.337 (43,18%)
- Srbi - 25.029 (36,84%)
- Hrvati - 6.934 (10,20%)
- Jugoslaveni - 5.181 (7,62%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.456 (2,14%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Naseljeno mjesto Sarajevo (dio koji pripada općini Ilidža), popis 1991.
ukupno: 63.719
- Bošnjaci - 27.965 (43,88%)
- Srbi - 22.709 (35,63%)
- Hrvati - 6.659 (10,45%)
- Jugoslaveni - 4.971 (7,80%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.415 (2,22%)
