Narodno pozorište Sarajevo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ulaz u Narodno pozorište
Npsa logo.jpg

Narodno pozorište Sarajevo najveća je pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini i jedna od najznačajnijih u Jugoistočnoj Evropi. Otvoreno je u novembru 1921. godine, a svečani čin otvaranja pripao je Branislavu Nušiću, tadašnjem načelniku Umjetničkog odjeljenja Ministarstva prosvjete. Tri večeri za redom izvođeni su muzičko-dramski programi i tako je ozvaničen početak rada kuće.

9. novembra 1946. započela je svoju umjetničku djelatnost Sarajevska opera, svečanom premijerom "Prodana nevjesta" Bedricha Smetane. Time je učinjen veliki napredak u razvijanju muzičke kulture u Bosni i Hercegovini.

Sarajevski balet osnovan je, također, 1946. godine, ali je svoju prvu samostalnu predstavu "Žetva" Borisa Papandopula izveo tek 25. maja 1950, što je ujedno bio i početak njegovog pravog profesionalnog postojanja na sceni Narodnog pozorišta.

Sa više od 1600 dramskih, opernih i baletskih umjetnika, kao i drugih stručnih osoba vezanih za pozorišnu umjetnost, do 1996. godine (kada je obilježeno 75 godina rada Narodnog pozorišta Sarajevo) izvedeno je 1040 dramskih premijera, a realizovana su 264 operna i baletna projekta.

Sadržaj

Zgrada Narodnog pozorišta [uredi]

Narodno pozorište

Narodno pozorište (prvobitno "Društveni dom") u Sarajevu je sagrađeno 1897. godine po projektima Karla Paržika. Svečano otvorenje bilo je 2. januara 1899. godine predstavom "Medeja" Franza Grillparzera (1791-1872), austrijskog dramatičara koji je spajao formalno naslijeđe austrijskog baroka i idejne elemente njemačke klasike. Izvedba je bila povjerena Hrvatskom narodnom kazalištu iz Zagreba, a počela je prologom Silvija Strahimira Kranjčevića - "Vili prosvjete". Za svo vrijeme austrougarske uprave to će prvenstveno biti "Vereinshaus" ili "Herrenclub" ili "Clubhaus" sa salom u kojoj se mogu održavati pozorišne predstave, tzv. "Saaltheater". 1922. godine dom je pretvoren u Narodno pozorište.

Nagrade [uredi]

Također pogledajte [uredi]

Vanjski linkovi [uredi]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: