Sarajevski tramvaji
| Sarajevski tramvaj | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sarajevski tramvaji su tramvajski sistem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu. Vlasnik tramvaja je Javno komunalno kreduzeće – Gradski saobraćaj Sarajevo, koje ujedno i organizuje javni promet u Sarajevu.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Prvi tramvaj kog su vukli konji prošao je Sarajevom 1. januara 1885. godine.[1] Jednosmjerna trasa je bila duga 3,1 km, a pruga je počinjala od današnjeg Ekonomskog fakulteta, pružala se Ferhadijom i dalje glavnom gradskom ulicom (današnjom Titovom) preko Marindvora i završavala na Uzanoj željezničkoj stanici.[1] Tramvaj je mogao povesti 28 osoba, a cijena karte je bila 5 krajcera.[1] Isprva je bio na širini kolosijeka od 760 mm. 1. maja 1895. godine je elektriziran. Ujedno je trasa tramvaja proširena, te je od željezničke stanice na Pofalićima, koja se tada nalazila kod današnjeg hotela Bristol, pa do Latinske ćuprije.[1] Vozila koja su korištena, proizvela je njemačka firma "Siemens-Schuckertwerke" i bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima. [1]
1960. godine promijenjena je širina kolosijeka na 1435 mm. Mreža tramvaja, danas je duga 10,7 km i prostire se u pravcu istok-zapad od dijela grada zvanog Baščaršija, te u smjeru kazaljke na satu do općine Ilidža. Dodatno postoji 400 m dugačak odvojak prema Željezničkoj stanici, koja je povezana linijama
i
.
Glavna linija prolazi kroz najprometniju ulicu u Sarajevu, sa zapada prolazi kroz Bulevar Meše Selimovića (ranije: 6. proleterske brigade), koja se od stanice Čengić Vila zove Zmaja od Bosne (ranije: Vojvode Radomira Putnika). Kroz stari dio grada prolazi Obalom Kulina bana (ranije: Obala Vojvode Stepe Stepanovića) do zadnje stanice na Baščaršiji, te nazad prema Skenderiji paralelno ulicama Mula Mustafe Bašeskije i Ulicom maršala Tita.
Linije [uredi]
Mreža tramvajskog prometa sastoji se od 27 stanica, sa ukupno šest linija:
: Željeznička stanica – Baščaršija;
: Čengić Vila – Baščaršija;
: Ilidža – Baščaršija;
: Ilidža – Željeznička stanica;
: Nedžarići – Baščaršija;
: Ilidža – Skenderija;
Linija
: Nedžarići – Skenderija;
je ukinuta krajem 1990tih godina.
Glavna i najduža linija
vozi od 5:00 do 23:30 sati. Ostale linije služe kao rasterećenje dionica od Baščaršije do Ilidže, te saobraćaju od 6:00 sati do 17:30 i 22:30 sati. Na svakoj zadnjoj stanici, nalaze se okretišta.
Tramvaji [uredi]
| Proizvođač | Tip | Vrsta | Komada | Serijski broj | Godina proizvodnje | Primjedba | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| PCC | 50 | 1-50 | 1960. | Kupljeni 1960. godine u Washingtonu | |||
| ČKD Tatra | K2YU | šestoosovinski | 90[2] | 201–290 sa prekidima |
1973–83. | Serijski brojevi prvih 90 tramvaja tipa K2YU, zamijenili su kasnije tipovi Satra II i Satra III. Tramvaji su dugi 21,6 m sa pogonom od 4x40kW. Kapacitet im je 49 mjesta za sjedenje i 108 mjesta za stajanje[2] | |
| ČKD Tatra | KT8D5K | osmooosovinski | 5 | 300–304 | 1989–90. | Prototip 300 je iz serije proizvedene za Pjöngjang, te K u oznaci označava Koreju. Tramvaji 301–304 su preuzeti od Gradskog prometa u Košicama | |
| ČKD Tatra | Satra II | šestoosovinski | 15 | 500–514 | vidi K2YU | Serijski broj 500 i 501 preuzeti od Gradskog prometa u Brnu. Ostala vozila su između 2004-09. prepravljena od tipova K2YU | |
| ČKD Tatra | Satra III | osmoosovinski | 6 | 601–606 | vidi K2YU | Serijski broj 600 je preuzet od Gradskog prometa u Brnu. Ostala vozila su prepravljena od tipa K2YU. | |
| Lohner | E | šestoosovinski | 16 | 701–716 | 1962–64. | Kupljeni između 2005-09. godine od Gradskog prometa u Beču. Tramvaji su dugi 20,34 m i imaju masu od 22,5 tone. Kapacitet im je 38 mjesta za sjedenje i 73 mjesta za stajanje.[2] | |
| LHB | 9G | osmoosovinski | 13[2] | 801–813 | 1979–80. | Kupljeni 2009. godine od Gradskog prometa u Amsterdamu. Tramvaji su dugi 25,5 m.[2]. | |
| LHB | 10G | šestoosovinski | 3[2] | 814–816 | 1980. | Kupljeni 2009. godine od Gradskog prometa u Amsterdamu.[2] |
Stanje postrojenja [uredi]
U 2012. godini je urađena rekonstrukcija tramvajske pruge na dionici od Baščaršije do Marijin-Dvora (S-krivina).[3]
Reference [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |