Kiseljak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Kiseljak. Za druga značenja, pogledajte Kiseljak (čvor).
Koordinate: 43°57′S 18°5′I / 43.95, 18.083
Kiseljak
Grad
Panorama Kiseljaka
Panorama Kiseljaka
Kiseljak.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Kiseljak
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Central Bosnia Canton.gif Srednjobosanski
Općina Kiseljak
Koordinate 43°57′S 18°5′I / 43.95, 18.083
Površina
 - Općina 165 km2
Stanovništvo
 - Općina 24 164 (1991)
 - Procjena 20 710 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 146 /km2 
Gradonačelnik Mladen Ramljak-Mišurić[2] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 250
Pozivni broj (+387) 30

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Kiseljak

Kiseljak je gradić i sjedište istoimene općine u Srednjobosanskom kantonu, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorija na kojem je naselje razvijeno, dio je kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške ćuprije na jugu, do Gromiljaka na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša i druga brda s nadmorskom visinom od 700 m do 1.250 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u rijeku Fojnicu. Po popisu iz 1991. godine, općina Kiseljak imala je 24.164 stanovnika, od toga u gradu Kiseljaku - 3.412.

Historija[uredi | uredi izvor]

Najstariji pronađeni tragovi ljudske djelatnosti na području današnjeg Kiseljaka potiču još iz neolita. Jedno od naselja iz mlađeg kamenog doba ležalo je na prostoru između katoličke crkve i hotela "Dalmacija", a drugo u Han-Ploči. Na Banbrdu i na brdu Rat u Draževicima također su nađeni tragovi starih naselja, čiju kulturnu pripadnost je, zbog pomanjkanja tipičnih primjeraka, bilo nemoguće utvrditi.

U Srednjem vijeku područje Kiseljaka je pripadalo župi Lepenica, koja se prvi put spominje 1244. godine, kad se spominje i crkva sv. Mihovila u Rotilju. Nakon dolaska Osmanlija, župe se zamijenjuju nahijama, a već sredinom 16. vijeka spominje se nahija Lepenica i u njoj sela Duhre i Gojakovac.

Sam Kiseljak prvi put se spominje 1531. godine, u putopisu Slovenca Benedikta Kuripešica. Početkom tog vijeka izvjesni Hadži-Uvejs sagradio je na mjestu današnjeg Kiseljaka džamiju, karavan-saraj (han) i kuću za azape (stražare). O popravku tih zgrada govori jedna bilješka u Sarajevskom sidžilu od 5. jula 1565. godine, kad je pred šerijatski sud pristupio upravitelj ovog vakufa, Isabalija sin Ejnehanov, te zatražio dozvolu za popravku zgrada.

Do slijedećeg spomena Kiseljaka prošlo je više od stotinu godina. Naime, 1659. godine, turski putopisac Evlija Čelebija opisao je sve pogodnosti koje nude izvori kisele vode, te spomenuo da je trgovci "pune i raznose od vilajeta do vilajeta". Već sam spomen hana i trgovine kiselom vodom jasno nam govori da je Kiseljak prolazno mjesto.

Francuzi Maseliere i A. Chaumette des Fosses borave u Kiseljaku 1806-07. godine, zapisavši da se kisela voda odavde izvozi u Dubrovnik, a Richard von Erco u svom izvještaju iz 1846. godine spominje Kiseljak kao mjesto u koje gosti dolaze čak iz Carigrada. Poznati francuski geolog Ami Boue, koji je u Bosni boravio u dva navrata izmedu 1836. i 1838. također spominje kiselu vodu, nazvavši je izvrsnom, te napomenuvši da Kiseljak preko ljeta posjećuje "toliko ljudi da ih tri gostionice ne mogu smjestiti".

Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su stećci. Ima ih na stotine, a samo na području Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka. Najljepši je stećak Radoja Radosalica u Zabrđu.

U zaseoku Ukučevci je 1908. godine pronadena ilirska kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom. Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob".

Selo Podastinje je pravi historijski biser, u kojem su tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, još od prošlog vijeka bavilo i bavi tim tragovima. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukučevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje brončano doba, a gradina, kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja" naveo dr. Pavao Andelić, spada medu najveće u Bosni i Hercegovini. Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).

Prije gotovo pet i po vijekova sultan Mehmed el Fatih osvojio je Bosnu. Da će pokorena kršćanska raja moći nastaviti ispovijedati svoju vjeru, odlučio je na Milodražu, lokalitetu izmedu Kiseljaka i Fojnice, nakon što je s obližnjeg brda Kaštela pred njega sišao fra Anđeo Zvizdović i isposlovao čuvenu Ahdnamu, carski ferman o slobodi ispovijedanja katoličke vjere, koji se danas čuva u muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici.

Današnji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljujući mnogim izvorištima mineralne vode (kiseljaka) duž cijele kotline, a koji uvjetuju razvoj mjesta kao turističkog i banjskog centra. Nakon austrougarske okupacije, Kiseljak se jače razvija kao banjsko mjesto, te središte trgovine i obrta. Neposredno iza Drugog svjetskog rata nastupila je stagnacija u razvoju, da bi tridesetih godina Kiseljak kao banjsko mjesto ponovo oživio. Poslije Drugog svjetskog rata Kiseljak izrasta u uređeniju varošicu i postaje središte jedne relativno velike regije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Demografija Kiseljaka

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kiseljak imala je 24.164 stanovnika, raspoređenih u 82 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kiseljak, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kiseljak, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 24.164

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kiseljak, popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 3.412

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas je Kiseljak još uvijek važna stanica na raskršću živih puteva i samim tim značajno tranzitno sjedište mada je zadržao epitet čuvenog lječilišta.

Općina Kiseljak raspolaže velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.

Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda – kiseljak! Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se tačno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među evropskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove jer nema putnika, turiste, slucajnog prolaznika koji neće otići na izvor mineralne vode i napiti se sa njenog vrela.

Godine 1659. turski je putopisac Evlija Čelebija prvi upozorio na ljekovitost kisele vode:

Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali "Ekši su", što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jedno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.

Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-paši, opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet:

Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije tačno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziti za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.

Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim naučno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza hroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….

U selu Zabrđe je izvor termo-mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm3/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30 °C.

Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm3/s : Park, Kiseljačić, Podgaj i Bio-han. Izvore Park i Kiseljačić eksploatira Sarajevski kiseljak sa godišnjom produkcijom od 35 miliona litara mineralne vode, a njihova proizvodnja i izvoz na tržište raste iz dana u dan. Danas Sarajevski kiseljak zapošljava toliki broj ljudi da bi privreda Kiseljaka bilo gotovo nezamisliva bez njegovog postojanja.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanskog kantona koji se može pohvaliti tradicijom koju je sačuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Kiseljak se poslije ratova brzo privredno razvijao. Tako su prije sukoba u BiH-a na području općine postojala sljedeća državna proizvodna poduzeća: tvornica konfekcije Globus, tvornica mineralne vode Sarajevski kiseljak, tvornica Zrak-auto-elektro oprema, preduzeće za proizvodnju svih elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica Tehnoplin i druge.

Kiseljak je oduvijek bio poznat po svom raznolikom, sadržajnom noćnom životu, a isto tako se zna da je poznat po tradicionalnim gurmanskim specijalitetima. Zasluga je to prije svega velikog broja kvalitetnih kafića i restorana koji svojom ponudom daju gradu toliko potrebnu živost.

Klima[uredi | uredi izvor]

Srednja godišnja temperatura zraka u Kiseljaku je 9,1 °C, pri čemu je najtoplije u julu, kad je prosječna temperatura 18,5 °C, a najhladnije u januaru - 1,8 0C. Najviše padavina bilježi se u julu i oktobru i one su u skladu s planinskom klimom srednje Bosne. S obzirom na izneseno, Kiseljak je, s klimatskog aspekta, pogodna destinacija za razlicite turističke aktivnosti.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Nekada, dok je kulturna politika vođena u institucijama koje s kulturom nisu imale mnogo zajedničkog, glavna kulturna manifestacija bile su Kiseljačke večeri kulture (KVEK).

Danas su nosioci glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica HKD "Napredak" i podružnica Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", čiji rad je obnovljen odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH.

Iole vrijedniju kulturnu manifestaciju nemoguće je organizirati bez "Napretka" ili "Preporoda", a izdvojit ćemo likovne kolonije, Dane kruha, te organizaciju umjetničkih izložbi u Umjetničkom paviljonu Srednje škole "Kiseljak", Bajramske svečanosti, izložbe slika u hotelu Dalmacija, Preporodove likovne i fotografske radionioce i dr.

Narodno sveučilište također je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.

Mjesne zajednice[uredi | uredi izvor]

U općini Kiseljak formirano je devet mjesnih zajednica i to:

  • Bukovica

Obuhvata naselja: Bukovica, Zabrđe, Toplica i Solakovići. Ukupan broj stanovnika 1.101. Predsjednik mjesne zajednice: Bašić Nermin iz Bukovice.

Obuhvata naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, D.Žeželovo, G. Žeželovo, Čubren i Ivica. Ukupan broj stanovnika je 2.640.

  • Draževići

Obuhvata naselja: Draževići, Radanovići, Buzuci, D. Kovači, G. Kovači, Han Ploča i Grahovci. Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 1.576.

  • Brnjaci

Obuhvata naselja: Brnjaci, Čalikovac, Paretak i Ljetovik. Ukupan broj stanovnika 1.414. Predsjednik mjesne zajednice je: Kapetanović Miroslav sa Brnjaka.

  • Topole

Obuhvata naselja: Duhri i Potkraj. Ukupan broj stanovnika je 900. Predsjednik mjesne zajednice je: Mujić Sead iz Duhra.

  • Kiseljak

Obuhvata naselja: Čizma, Kiseljak, Parževići, Podastinje, Završje, G. Palež, D. Palež, Borina, Rotilj i Podastinjsko Brdo. Ukupan broj stanovnika je: 6.119.

  • Gromiljak

Obuhvata naselja: Gromiljak, Višnjica, Jehovac, Višnjica Polje, Višnjica Mahala, Višnjica Gaj, Svinjarevo, Behrići, Bliznice, Kotačala, Gomionica, Gomionica Mahala, Lug, Križići, Hercezi, Doci, Mrakovi, Dubrave, Katunište, Stojkovići. Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 4.870.

  • Brestovsko

Obuhvata naselja: Hrastovi, Velike Sotnice, Dugo Polje, Medovići, Gunjače, Krčevine, Duke, Medovci, Pobrđe, Orahovo, Demići, Hadrovci, Rauševac, Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Devetaci, Odrče. Ukupan broj stanovnika je 2.991.

  • Bilalovac

Obuhvata naselja: Datići, Pobrđe Milodraž, Maslinovići, Bilalovac, Brizje, Radeljevići, Markovići, Šahinovići, Miroševići. Ukupan broj stanovnika je 1.943.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: